Danas obilježavamo Svjetski dan srca, dan kada se svi moramo prisjetiti koliko nam je važan taj organ čija nas aktivnost održava na životu. Barem na današnji dan moramo malo razmisliti koliko brinemo o našem srcu, ali i o srcima naših bližnjih. Živimo li zdravo, pušimo li, vježbamo li redovito, hranimo li se pravilno i jesmo li svjesni da prema vlastitom srcu moramo biti pažljivi?
Ljudsko tijelo namijenjeno je kretanju, ali desetljeća modernizacije društva, razvoja tehnologije i novih zanimanja „prikovala“ su nas za stolice i računala. Razina tjelesne aktivnosti koja je do prije ni pola stoljeća bila uobičajena za većinu populacije danas je toj istoj većini gotovo nedostižna. Naše navike i prioriteti su se potpuno promijenili – zato moramo stati, dobro razmisliti i čvrsto odlučiti da je vrijeme da se pobrinemo za vlastito zdravlje dok nije prekasno.
Bolesti srca i krvnih žila ubojica su broj jedan u suvremenom društvu. Najčešće su ishemijska bolest srca i moždani udar. Tjelesna neaktivnost povećava rizik od nastanka srčano-žilnih bolesti za više od 20%. Samim time, tjelesna aktivnost ima vrlo važnu ulogu u prevenciji, ali i u liječenju srčano-žilnih bolesti.
Tjelesna aktivnost – što je i koliko se tjelesne aktivnosti preporučuje?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tjelesnu aktivnost definira kao svaki pokret tijela za koji su zaslužni skeletni mišići i koji zahtijeva potrošnju energije. Dakle, tjelesna aktivnost je svaka ona aktivnost u koju se uključujemo u slobodno vrijeme (vježbanje, trčanje, planinarenje, sport), ali i aktivnost koju koristimo da bismo došli od točke A do točke B (transport) te aktivnosti koje izvodimo u sklopu svog radnog mjesta, kućanskih poslova i sl.
Ipak, da bi određena aktivnost doprinosila poboljšanju našeg zdravlja, ona mora biti umjerenog ili snažnog intenziteta.
SZO za odraslu populaciju preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta žustre aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti. Za unaprjeđenje zdravlja važno je izvoditi i vježbe za jačanje svih mišićnih skupina i to barem umjerenog intenziteta dva puta tjedno. Vrijeme provedeno sjedeći potrebno je svesti na minimum i kad je god moguće svoje vrijeme provoditi aktivno.
Koliko je aktivan moderan čovjek?
Podaci kojima raspolažemo su poražavajući. Iako se na nekim mjestima može pronaći kako u svijetu 1 od 4 odrasle osobe zadovoljava minimalne preporuke tjelesne aktivnosti, velikom dijelu zemalja broj neaktivnih osoba znatno je veći. Nedavno smo pisali i o podacima iz EHIS istraživanja/zdravstvene ankete prema kojima samo 19,5% ispitanika zadovoljava minimum od 150 ili više minuta aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, a još manje njih (15,7%) bavi se nekom tjelesnom aktivnošću za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.
A brojke su toliko očite – gotovo 5 milijuna smrti godišnje moglo bi se spriječiti samo kad bi se broj aktivnih ljudi povećao na globalnoj razini. Ako je ovo preapstraktno, uzmite u obzir da osobe koje nisu tjelesno aktivne imaju 20-30% veći rizik od preuranjene smrti u usporedbi s onima koji redovito vježbaju i tjelesno su aktivni.
Za one koji ne vole „klasično“ vježbanje
Ako vam vježbanje u teretani ili u organiziranim grupama nikako ne odgovara, ovdje su primjeri nekih drugih aktivnosti kojima ćete moći doseći dostatne razine tjelesne aktivnosti:
Umjerene aerobne aktivnosti:
- Žustro hodanje
- Ples
- Vrtlarenje
- Vožnja bicikla (umjereni tempo)
Žustre aerobne aktivnosti:
- Trčanje
- Preskakanje užeta
- Planinarenje
- Tenis ili neki drugi sport koji zahtijeva trčanje
- Vožnja bicikla (brzi tempo)
Naravno, to su samo neki primjeri. Izbora uistinu ne manjka, svatko može pronaći za sebe optimalnu vrstu/oblik tjelesne aktivnosti.