EHIS – žive li Hrvati zdravo?

Sigurna sam da ste u posljednjih otprilike dva mjeseca svugdje nailazili na naslove poput „Hrvati su najdeblji narod u Europi“, „Hrvati su najdeblji muškarci u Europi“ i ostale varijacije ovakvih naslova. Ako niste detaljnije proučili o čemu se točno radi i odakle ovi poražavajući podaci, donosimo vam pojašnjenje izjava koje su „uznemirile“ dio javnosti i čitatelja.

O EHIS anketi

Za početak, riječ je o rezultatima Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview Survey – EHIS). To je standardizirana zdravstvena anketa koja se u EU provodi još od 2007. godine. Hrvatska je ovoj anketi sudjelovala dva puta, odnosno u dva ciklusa (prvi put je sudjelovala u drugom ciklusu ankete koji se provodio od 2013. do 2015. godine, a drugi u trećem ciklusu koji je proveden tijekom 2019. godine).

Anketa se provodi na reprezentativnom uzorku s ciljem dobivanja uvida u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene zaštite i odrednice zdravlja stanovništva. Rezultati dobiveni ovakvim anketama iznimno su važni i koriste se za planiranje i evaluaciju različitih aktivnosti promocije zdravlja, prevencije bolesti te organizacije zdravstvene zaštite. Osim toga, ono što je možda i najvažnije, rezultati zdravstvenih anketa mogu na površinu „izbaciti“ one najvažnije probleme na koje bi trebalo čim prije početi preventivno djelovati.

Osnovna obilježja uzorka

U istraživanju mogu sudjelovati osobe u dobi od 15 i više godina koje žive u privatnim kućanstvima na teritoriju RH. Anketa se provodila metodom anketiranja licem-u-lice, a u iznimnim slučajevima putem telefona.

Upitnik se sastojao od četiri modula: „osnovna demografska i socio-ekonomska obilježja“, „zdravstveno stanje“, „korištenje zdravstvene zaštite“ i „odrednice zdravlja“.

U anketi je sudjelovao 5461 ispitanik, od čega je 56,6% žena i 43,5% muškaraca. Najviše ispitanika pripadalo je dobnoj skupini od 55 do 64 godine. U rezultatima su navedene i sve ostale važne socio-demografske karakteristike ispitanika, što možete pronaći u službenom dokumentu (link na dnu članka).

Važni rezultati

Kao što je već spomenuto, upitnik se sastojao od četiri modula, a ovdje ćemo se fokusirati na posljednji modul – „odrednice zdravlja“ koji uključuje:

• Indeks tjelesne mase
• Konzumaciju voća i povrća
• Konzumaciju šećerom zaslađenih napitaka
• Tjelesnu aktivnost
• Konzumaciju alkohola
• Pušenje

Za indeks tjelesne mase ste već zasigurno čuli – to je okvirni pokazatelj uhranjenosti pojedinca. Računa se tako da se tjelesna masa podijeli s visinom u kvadratnim metrima. Prema dobivenom indeksu pojedinca se svrstava u jednu od četiri kategorije: pothranjenost, normalna tjelesna masa, prekomjerna tjelesna masa i debljina.

Zabrinjavajući je podatak da prekomjernu tjelesnu masu ima gotovo svaki drugi muški ispitanik, točnije njih 49,5%. S druge pak strane, prekomjernu tjelesnu masu ima 35,1% žena. Udio ispitanika u pojedinoj skupini pogledajte u grafičkom prikazu:

Što se konzumacije voća i povrća tiče, većina ispitanika konzumira jednu do četiri porcije voća i povrća u danu (njih 61,7%), ali zabrinjava podatak da gotovo trećina (28,5%) uopće ne konzumira voće i povrće u danu. Žene konzumiraju nešto više voća i povrća u odnosu na muškarce.

Zaslađeni napitci kategorija su za sebe. Iako većina ispitanika (38,4%) nikada ne konzumira zaslađena pića, zabrinjava podatak da je najviši udio svakodnevnog konzumiranja zaslađenih pića zabilježen u najmlađoj dobnoj skupini – među onima od 15 do 24 godine (njih čak 19%).

Rezultati koji se odnose na tjelesnu aktivnost također su, u najmanju ruku, zabrinjavajući. Za procjenu postizanja dovoljne razine tjelesne aktivnosti koristile su se već više puta spominjane preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za odrasle – 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 do 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta tjedno te provođenje tjelesne aktivnosti koja služi za jačanje mišića barem 2 puta tjedno ili određena ekvivalentna kombinacija aerobne i anaerobne tjelesne aktivnosti. Udio muškaraca koji su zadovoljavajuće tjelesno aktivni, bilo da je riječ o aerobnoj ili anaerobnoj aktivnosti, veći je od udjela žena, a rezultate za ukupan uzorak pogledajte u grafovima:

Posljednje dvije odrednice zdravlja naših sugrađana samo ćemo spomenuti. Riječ je o konzumaciji alkohola i pušenju. S obzirom na to da se pijenje alkohola još uvijek smatra društveno prihvatljivim ponašanjem, alkohol svakodnevno pije 10,2% stanovnika, minimalno jednom tjedno 17,9%, a manje od jednom tjedno njih 21,0%. Ohrabruje podatak da polovica ispitanika (50,9%) alkohol pije rijetko ili nikada.

Najveći udio ispitanika (74,3%) su nepušači. Svakodnevno puši njih 22,1%, a povremeno 3,6%.

Podaci dobiveni ovom zdravstvenom anketom ukazuju na to da su Hrvati još daleko od prihvaćanja zdravog životnog stila kakav se nastoji promovirati i njegovati u većini europskih zemalja. To nam ukazuje na veliku potrebu uspostavljanja održivih preventivnih aktivnosti, povećavanje razine zdravstvene pismenosti, ali i povećanje dostupnosti zdravih namirnica, kao i različitih usluga poput prehrambenih savjetovališta, sportskih centara i brojnih drugih rekreativnih aktivnosti.

Rezultate ankete možete pronaći ovdje: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/07/EHIS-Osnovni-pokazatelji-1.pdf