Terenski testovi – vodič kroz napredak

Uvod

Svaki početak bavljenja bilo sportskom rekreacijom ili ozbiljnim treninzima u okviru profesionalnog bavljenja nekim sportom motiviran je određenim transformacijama koje želimo postići primjenjujući kineziološke postupke. Da bismo uopće mogli razmišljati o transformacijama, prije bilo kakvog početka, moramo znati mogućnosti transformiranja određenih sposobnosti, koje metode i sadržaje koristiti kako bismo postigli maksimalnu efikasnost, motorička znanja sportaša i ono, za našu priču najvažnije, razinu treniranosti. Razina treniranosti kroz transformacijski period kvantificira se inicijalnim ili početnim, kontrolnim i završnim mjerenjem. Dva su osnovna načina kvantificiranja razine treniranosti kroz laboratorijske i terenske testove, a u ovom članku bit će riječi isključivo o uporabi terenskih testova.

Usporedba laboratorijskih i terenskih testova

Već u samom imenu testova lako je otkriti da su laboratorijski testovi po prirodi precizniji, sveobuhvatniji, s iznimnom pouzdanošću, ali nisu bez nedostataka. Cijena koštanja je visoka, mjerenja su vremenski duža, vrlo je mali broj testova ili ih gotovo nema u kojima se može testirati grupa sportaša odjednom…

S druge strane terenski testovi su jeftiniji, primjenjivi su u svim sportovima i dobnim uzrastima, sve većom popularnošću kreiraju se novi pouzdaniji testovi, ne zahtijevaju sofisticiranu opremu tako da su dostupni u svakoj sportskoj dvorani. Većinom terenskih testova možemo izmjeriti iste sposobnosti kao kod laboratorijskih testova s dovoljno dobrom pouzdanošću u rezultat. Bitno je samo da se kontrolna i završna mjerenja mjere u istim ili maksimalno približno istim uvjetima kako bi rezultati bili vjerodostojniji.

Primjena terenskih testova

Svaki sport ili sportska disciplina prema svojoj vrsti nosi određene specifičnosti u kojima se naglašavaju sposobnosti koje su presudne za bolju izvedbu. U tom smjeru su konstruirani opći i specifični testovi, iako treba napomenuti da neke striktne podjele ne postoje. Opći testovi se uglavnom odnose na testove funkcionalnih sposobnosti, motoričke sposobnosti fleksibilnosti, neke izometričke izdržaje i sl. dok se specifični odnose na motoričke sposobnosti najčešće eksplozivne snage svih tipova, agilnosti, brzine, preciznosti gađanjem, vođenjem, itd.

Prilikom provođenja testiranja izuzetnu pažnju treba posvetiti redoslijedu izvođenja testova. Ne bi bilo pametno da nakon testiranja aerobnih kapaciteta odmah testiramo eksplozivnu snagu, svi znamo zašto.

Svaka baterija testova nosi ime sportaša i na taj način čini njegov karton. Karton sadrži podatke o imenu i prezimenu, spolu, dobi, eventualno još nekim bitnim podacima, nazive testova po sposobnostima i rubrike za upisivanje rezultata, valorizacije i zapažanja.

Tablica 1. Primjer kartona baterije testova specifičnih za tenis (modificirano: Kovacs, M., Roetert, E. P., Ellenbecker, T., & United States Tennis Association, 2016.)

Postoje dva načina valoriziranja testova ovisno o načinu izvođenja vježbe. Kvantitativni način valoriziranja izražava se u sekundama, metrima, itd. Najčešće su to normirano referencirani testovi u kojima se točno zna koji rezultat pripada kojoj ocjeni i u kojem su rasponu ocjene iako svaki test ne mora nužno biti normirano referenciran da bi bio iskoristiv. Kvalitativni način valoriziranja izražava se opisno od strane ili trenera ili druge stručne osobe npr. fizioterapeuta ili kineziterapeuta i procjenjuje se kvaliteta izvedbe pokreta, a takvi testovi mogu biti kriterijskog karaktera u kojima ocjena može biti „može“ i „ne može“.

Zaključak

Terenski testovi sve više dobivaju na popularnosti pogotovo u segmentu sportske rekreacije. Lako su dostupni, standardizirani su i lako se organizira testiranje. Poboljšanje treniranih performansi i pozitivni trenažni utjecaji djeluju izrazito motivirajuće za daljnji napredak, a rezultati se međusobno mogu uspoređivati u grupi sportaša.

Već je prije spomenuto da kod terenskih testova postoji mogućnost grupnog testiranja što rezultira dodatnom motivacijom kod sportaša da daju svoj maksimum. Od izuzetnog je značaja da trener poznaje sportaša i da na taj način spriječi moguće kalkulacije i manipuliranje rezultatima.

Literatura

1. https://www.dm.af.mil/Media/Features/Display/Article/314879/test-your-aerobic-fitness/
2. https://s11.gr/en/testing/field-evaluation/2.the-10-beep-test-tips-to-help-you-go-further/
3. Kovacs, M., Roetert, E. P., Ellenbecker, T., & United States Tennis Association. (2016). Complete Conditioning for Tennis, 2E. Human Kinetics.
4. https://play.google.com/store/apps/details?id=rudy.android.yoyo&hl=en&gl=US
5. Slika 1. Laboratorijsko testiranje (izvor: https://www.dm.af.mil/Media/Features/Display/Article/314879/test-your-aerobic-fitness/)
6. Slika 2. Terensko testiranje (izvor: https://s11.gr/en/testing/field-evaluation/2.the-10-beep-test-tips-to-help-you-go-further/)
7. Slika 3. Valorizacija YoYo Recovery Level 1 testa (izvor: https://play.google.com/store/apps/details?id=rudy.android.yoyo&hl=en&gl=US)