Što je RED-S? Sindrom koji mnogi imaju, a ni ne znaju

RED-S ili relativni energetski deficit u sportu, sindrom je o kojem se jako malo priča, većinom je zastupljen među vrhunskim sportašima, ali mogu ga imati i rekreativci. U razgovoru s Martinom Dadić, stručnom specijalisticom kondicijske pripreme sportaša i aktivne skakačice u dalj koja se natječe na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima, saznali smo tko je najugroženiji, što se događa s tijelom kod navedenog sindroma i je li profesionalno bavljenje sportom zdravo.

Što je RED-S?

Odnosi se na oštećenu fiziološku funkciju uzrokovanu energetskim deficitom, a uključuje komplikacije u koštanom sustavu, hormonalnom, imunološkom, kardiovaskularnom, reproduktivnom, gastrointestinalnom, središnjem živčanom sustavu te zahvaća sportaše isto kao i sportašice. Uzrok je energetski deficit nastao zbog veće energetske potrošnje u odnosu na energetski unos potreban za svakodnevne aktivnosti i zahtjeve sportskog treninga.

Dadić govori da nije nikad patila od relativnog energetskog deficita, ali je radila sa sportašicama i sportašima koji su se s istim borili.

– Na sreću, imala sam odlične trenere koji su uvijek pazili na svaki detalj. Puno su razgovarali s nama, brinuli se oko našeg zdravlja i koliko god da smo jako trenirali uvijek su na vrijeme znali smanjiti intenzitet kada bih bila umorna i kada se nakupilo obaveza oko škole/faksa. Danas sam svjesna da su takvi treneri zlata vrijedni te da im je zdrav sportaš prioritet, a ne samo rezultat u sportu – kaže nam Dadić pa dodaje:

– Ipak, nemaju svi sportaši takve sreće pa znam za prijateljice koje su se borile sa sindromom RED-S da toga nisu bile ni svjesna, a u privatnoj praksi sam se susrela sa sportašima i sportašicama koji imaju simptome RED-S-a. Mislim da svemu još uvijek doprinose brojne dezinformacije u prehrani sportaša kao primjerice ”ako si mršavija biti ćeš brža” ,”normalno je da izostaje menstrualni ciklus jer smo u jakom treningu” ili  ”nemoj jesti ugljikohidrate da se ne udebljaš”.

Moguće su ozbiljne posljedice

RED-S može negativno utjecati na mnoge tjelesne sustave, a posljedično i na sportske performanse. Sportaši koji kronično pate od niske dostupnosti energije mogu razviti deficit hranjivih tvari (primjerice anemija), kronični umor, povećani rizik od infekcija i bolesti/ozljeda. Posljedice se odražavaju i na smanjenje sportskih performansi – izdržljivosti, snagu, brzinu, koordinaciju kao i fokus, a one psihološke kao stres, depresija i anksioznost mogu ili prethoditi ili biti posljedica RED-S-a.

Simptomi sindroma RED-S

To su manjak energije, umor, promjene raspoloženja, razdražljivost, gubitak kose, suha koža i ispucali nokti, GI problemi, stres frakture, grčenje mišića, iscrpljenost, poremećaj spavanja. RED-S je također povezan s poremećajima u prehrani jer sportaši stvore nezdrav odnos prema hrani i vlastitom tijelu.

Dadić, inače po struci i magistra nutricionizma, objašnjava što se događa s tijelom kad se jede vrlo malo, a trenira jako naporno.

– Ako energetski unos ne zadovoljava potrošnju koja je izazvana velikim volumenom i intenzitetom treninga, tada dolazi do oštećenja brojnih fizioloških funkcija, a sve može dovesti i do poremećaja u prehrani. Najčešći i najpoznatiji primjer je deficit željeza te pojava anemije koja se na sportaša odražava u obliku manjka energije za trening, malaksalosti, bljedoće i vrtoglavice – rekla je Dadić nakon čega se osvrnula i na prosječne vježbače:

– Na ovaj sindrom nisu imuni ni rekreativci,  pogotovo oni koji treniraju izrazito naporno bez vodstva trenera i dobrog plana treninga, neki se i natječu na rekreativnoj razini, a uz to provode različite dijete bez vodstva stručnjaka pa su u prevelikom energetskom deficitu i manjku nutrijenata.

Međunarodni olimpijski odbor sve više ističe važnost opsežnijeg pojma relativnog energetskog deficita u sportu (RED-S), ali Dadić ističe da se o istom jako malo govori te da brojni nisu ni svjesni da ga imaju.

– Stručnjaci koji rade sa sportašima malo o tome znaju te ga ne znaju prepoznati. Međunarodni olimpijski odbor ovaj pojam je definirao 2014. godine te se od tada povećao broj istraživanja na ovu temu i interes stručnjaka, ali smatram da je još uvijek nedovoljno – kaže nam Dadić pa dodaje:

– Sportaši, posebice u mlađim danima, nisu svjesni negativnih posljedica koje dolaze s profesionalnim bavljenjem sportom. Osobno sam uvijek razmišljala da ću sve napraviti za rezultat, uvijek sam bila spremna trpjeti bol i žrtvovati zdravlje samo kako bih se natjecala, a ako bih morala propustiti trening ili natjecanje, to bi bila tragedija. Sportaši to rade jer vole sport te imaju veliku želju za natjecanjem i probijanjem vlastitih granica. Nekad su svjesni negativnih posljedica, ali ih potisnu.

A koje su skupine najugroženije?

– Mislim da su to juniorske i mlađe seniorske dobne skupine jer u tom periodu kreće ”ganjanje” većih sportskih rezultata što često ne prati adekvatna prehrana, odmor, preventivni i rehabilitacijski programi kao ni mentalna podrška sportašu – govori nam stručna specijalistica kondicijske pripreme sportaša koja je kroz sportsku karijeru razvila ljubav prema prehrani, kao neizostavnoj komponenti uspjeha sportaša i zdravlja ljudi.

Neupitno je da su fizička aktivnost i redovito treniranje dobri za zdravlje čovjeka, ali profesionalno bavljenje sportom, osim zdravog života, nerijetko je popraćeno neželjenim ozljedama. Dadić smo za kraj pitali što misli je li zdravo biti profesionalni sportaš?

– Ovo nije lako pitanje te bi se dalo diskutirati, ali kada podvučem crtu mislim da je bavljenje sportom zdravo, izgrađuje rad, red i disciplinu te zdrave životne navike kod djece. Tehnologija sporta i znanost su danas puno napredovali te smatram da pametnim treningom i multidisciplinarnim pristupom možemo napraviti rezultat uz očuvanje dugoročnog zdravlja sportaša – zaključila je Dadić.