Već neko vrijeme javnost se preko medija upoznaje s važnosti probiotika za ljudsko zdravlje. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
Dobre i loše bakterije
Da pojasnimo, u našem organizmu postoje “dobre” i “loše” bakterije, a upravo njihov balans je važan za održavanje zdravlja. Lijekovi, stres, loše životne i prehrambene navike, bolesti i okolina mogu poremetiti tu važnu ravnotežu. Ako je ona narušena, javljaju se smetnje poput proljeva, upala mokraćnih putova, bolova u mišićima i kroničnog umora. Jedna od najvećih dobrobiti svakodnevnog unosa probiotika u organizam svakako je osnaživanje imuniteta, a poznato je da ljudi slabog imuniteta pate od alergija, autoimunih poremećaja i čestih upala.
Imunitet je moguće osnažiti čim se ravnoteža u crijevima ponovno uspostavi, a za to nikad nije kasno. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom. Probiotici se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu.
Omogućuju ne samo proces fermentacije već i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast.
Probiotici se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probiotike je potrebno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.
Za sve probleme s probavom napravite domaći kefir. Užicajte od nekoga “gljive” i sami ga jednostavno napravite kod kuće. Već kroz 10 dana svakodnevnog konzumiranja po cca 2-3 dl ćete primijetiti poboljšanje. Za veće probleme s probavom pomiješajte ga s mljevenim lanenim sjemenkama. Može ga se koristiti umjesto mlijeka ili jogurta.
Osobe koje imaju intoleranciju na laktozu se ne trebaju brinuti jer svi fermentirani proizvodi, pa tako i kefir, imaju vrlo malo laktoze u sebi, štoviše, kad “gljive” rade kefir iz mlijeka, one se hrane upravo tim šećerom – laktozom. Dodatni bonus, sadrži i (vrlo malo) alkohola 🙂 Kupovni kefir nije vrijedan spomena.