Neosporivo je da nutritivna vrijednost orašastih plodova ima iznimno pozitivne utjecaje na ljudsko zdravlje, pa je preporuka da ih se konzumira barem šaka dnevno gotovo svepisutna, a mijenjaju se samo vrste orašastih plodova koji nam se preporučuju: bademi, kikiriki, orasi…
Među orašastim plodovima svojom kvalitetom ističu su i pistacije koje se u povijesti pojavljuju već u antičko vrijeme. Prirodno stanište drveta pistacije je jugozapadna Azija: Iran, Sirija, Afganistan, ali rastu i u južnoj Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj. Energetska vrijednost 100 g sirovih pistacija iznosi 562 kcal/2352 kJ te sadrži 45,4% masti, 20,3% bjelančevina i 27,5% ugljikohidrata.
Važnost pistacija
Pistacije obiluju mastima, no oko 55% te masti je mononezasićeno i to je uglavnom oleinska masna kiselina koja se nalazi i u maslinovom ulju, dok polinezasićene masti čine oko 32%. Kao izvrstan izvor bjelančevina, pistacije se posebno preporučuju osobama koje ne jedu meso ili ga jedu u manjim količinama. Pistacije sadrže obilje raznolikih minerala, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan, selen i fluor.
Od vitamina pistacije sadrže vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin E. Osim toga pistacije u 100 g sadrže 10,3 g dijetalnih vlakana, 1,4 mg luteina + zeaksantina i 214 mg fitosterola. Na kraju, ali ne manje važno – pistacije su se pokazale kao odlični proizvođači seksualnih hormona, a istraživanja su nedavno pokazala da je gotovo 52% muškaraca povećalo seksualnu moć dnevno konzumirajući pistacije.
Taman sam zgazio svoju dozu! 🙂