Treba li nas zabrinjavati gluten?

Gluten je jedna od tema koja izaziva najviše rasprava u nutricionističkim, zdravstvenim i medicinskim krugovima. Pitanje unosa glutena, alergijskih reakcija s potencijalnim smrtnim posljedica te kancerogenih svojstava uzrokuje zabrinutost kod svih; a ne samo kod osoba koje žele živjeti zdravo. Gluten se ističe kao skriveni neprijatelj koji iz prikrajka uništava tijelo. Za jedne istina, za druge prenapuhavanje činjenica… Tko je u pravu?

Jedna od stvari koja je izazvala žestoke reakcije udruge potrošača je i otkriće da su mnogi gluten-free proizvodi u sebi zapravo sadržavali određenu količinu glutena, budući da po zakonu proizvođači mogu etiketirati proizvod kao gluten-free ako sadrži propisanu minimalnu količinu glutena. Naravno, to samo po sebi nije problem, ali kada jedete tu namirnicu cijeli život na dnevnoj razini, ona itekako može utjecati na vaše zdravlje.

Što je uopće gluten?

Iako se mnogi pridržavaju gluten-free prehrane opisujući gluten kao najveće zlo, često ni sami ne znaju što je to zapravo. Gluten nije žitarica, već je mješavina proteina koja se može pronaći u žitaricama i koja ih nutritivno obogaćuje. Uz to, nalazi se u skoro svim namirnicama, a kod tijesta osigurava elastičnost i ljepljivost. Jedna od tih frakcija proteina je glijadin, koji je odgovaran za intoleranciju na gluten, tzv. celijaklija.

Razlika između celijaklije i osjetljivosti na gluten

Celijaklija je stanje u kojem osobe imaju autoimunu reakciju na konzumiranje hrane koja sadrži gluten kao posljedicu genetskih predispozicija i sastavu antitijela u njihovom organizmu. Riječ je o jako rasprostranjenoj pojavi budući da je skoro 1% populacije intolerantno na gluten. Srećom, broj oboljelih se nije povećao, što može, ali i ne mora biti povezano s gluten-free dijetom.

S druge strane se počeo javljati problem dijagnosticiranja osoba koje su imale sve simptome spomenutog stanja, a nisu bolovale od celijaklije. Ovakvo je stanje poznato pod nazivom osjetljivost ili intolerancija na gluten. Smatra se da je oko 5-8% ljudi intolerantno na gluten, čime se drastično povećava ukupan broj ljudi koji su neki način izravno pod utjecajem glutena.

Što znanost kaže o gluten-free dijetama?

Jedna stvar je 100% sigurna: ako uočite neku reakciju na koži ili kod probave nakon konzumiranja neke od žitarica (riža, ječam, zob), obavezno se posavjetujte s liječnikom. Problem kod celijaklije je taj što simptomi variraju od osobe do osobe. Ako vam se dijagnosticira ovo stanje, morate u potpunosti izbaciti gluten iz svoje prehrane.

Ako pak ne bolujete od celijaklije, priča je mnogo kompliciranija nego što se čini. Tako je u jednom istraživanju skupina ispitanika dobivala glutenski prašak, dok su ostali dobivali placebo. Razlike u reakcijama između skupina su bile minimalne iz čega se može izvući zaključak da gluten sam po sebi nije uvijek problem. Zato mnoge dijete poput FODMAP-a koje se baziraju na isključivanju ili smanjenju namirnica koje sadrže gluten, fruktozu te napitaka koji nadražuju želudac nisu u potpunosti rješenje kada je riječ o intoleranciji na gluten. Riječ je o dijeti stvorenoj s ciljem smanjenja sindroma iritabilnog crijeva, nadutosti i grčeva u trbuhu te je pokazala do sada djelomično dobre rezultate.

Međutim, postoje mnoga oprečna istraživanja s potpuno suprotnim rezultatima i hipotezama, koja su pokazala da ako ljudska crijeva izoliramo od ostatka tijela i direktno ih izložimo glutenu, povećava se propusnost crijeva kod ljudi koji nisu osjetljivi na njega. Na taj način su dokazali utjecaj glutena na probavni trakt. No, ova istraživanja nisu provedena na ljudima.

Jedini pravi zaključak iz cijele priče je taj da u našem tijelu veliku ulogu igra crijevna mikrobiota ili mikroflora što je zajednički naziv za sve dobre bakterije koje žive u našem organizmu. One su kod većine osoba odgovorne za razgradnju glutena i zbog toga ga mogu konzumirati u većim količinama u odnosu na osobe koje su intolerantne na gluten. S druge strane, osobe s celijaklijom u sebi imaju patogene bakterije koje se hrane glutenom, pa njegovo konzumiranje dovodi do interakcije tijela s bakterijama, što izaziva probavne smetnje. Međutim, sve navedeno je i dalje isključivo na hipotetskoj razini, što govori da je pitanje glutena puno složenije i kompleksnije nego što mislimo.

Zaključak

Na temelju posljednjeg odlomka nameće se neželjeni zaključak kako ne znamo dovoljno o kompleksnosti glutena i njegovog utjecaja na osobe s celijaklijom ili osjetljivom probavom. Međutim, spomenuta istraživanja su korisna u definiranju stava prema gluten-free dijetama:

• Ne postoji dokaz o učinkovitosti gluten-free aspekta u gluten-free dijetama. Takve dijete su restriktivne same po sebi i dovode do smanjenog unos kalorija što utječe na gubljenje kilograma.
• Nema dokaza o povezanosti glutena s neurodegerativnim bolestima poput Alzheimera.
• Nisu utvrđene nikakve negativne posljedice kod gluten-free dijeta.  Ako zamijenite gluten drugim zdravim nutrijentima i prije svega hranom bogatom vlaknima možete imati kvalitetnu i zdravu gluten-free prehranu.

Dakle, dobro provjerite što koristite kao izvor informacija jer uravnotežena gluten-free prehrana je odličan put ka zdravom i dugovječnom životu. Osobe s dijagnosticiranom celijaklijom mogu držati svoje stanje pod kontrolom izbjegavanjem glutena. Kod osoba s osjetljivošću za gluten i dalje nema dovoljno konkretnih dokaza za povlačenje crte, ali im se preporučuje što manji unos hrane koja sadrži gluten. Za većinu nas i dalje je najbolje rješenje zdravi lifestyle, balansirana i raznovrsna prehrana te mnogo fizičke aktivnosti. Samo nemojte od glutena raditi preveliku dramu i pripazite što jedete!