Ispijanje kave u jutarnjim satima uobičajeni je ritual gotovo svih zaposlenika, studenata, pa čak i učenika. Mnogi svoj dan započnu kuhanjem kave i gotovo ne mogu zamisliti jutro bez mirisa ovog energizirajućeg napitka. No jeste li se ikada kada je najbolje vrijeme za konzumaciju kave? Iako je kod većine ljudi to početak dana, pokazalo se da je potrebno razumjeti svoj organizam kako biste shvatili kada će kava imati najjači učinak.
Učinci kave
Kava je prirodni stimulans koji može poboljšati funkciju mozga i pozitivno utjecati na njegova područja odgovorna za koncentraciju i pamćenje zahvaljujući sadržaju kofeina. Osim kave, kofein se danas nalazi u mnogim čokoladama, energetskim napitcima i lijekovima, a ima i mnoštvo ljekovitih učinaka. Kofein je snažan antioksidans koji štiti naše stanice od oksidativne štete slobodnih radikala i omogućava normalan rad stanica, a kratkotrajan učinak kofeina na psihu poboljšat će koncentraciju i budnost blokiranjem aktivnosti adenozina – tvari koju naš organizam koristi za održavanje ciklusa buđenja i spavanja. Kada se povisi razina adenozina, receptori ove tvari poručuju mozgu da smanji aktivnost tijela i pripremi nas za san, a kofein djeluje tako da sprječava vezanje adenozina na svoje receptore, čime sprječava “uspavljivanje” organizma.
Osim učinaka na mentalno zdravlje, kava pomaže i u topljenju masnog tkiva, a ako ju pijete u jutarnjim satima, postoji mogućnost da ćete konzumirati manje kalorija tijekom dana jer kofein smanjuje apetit. Kava također ubrzava metabolizam, odnosno utječe na to kako tijelo koristi i troši energiju koju ste unijeli putem hrane, a pojedina istraživanja pokazuju da smanjuje bol u mišićima i ubrzava oporavak nakon treninga.
No ako se pitate kako najbolje iskoristiti sve ove učinke kave, nedavna istraživanja utvrdila su kada je najbolje vrijeme za njenu konzumaciju.
Kada je najbolje vrijeme za ispijanje prve kave?
Ispostavilo se da najbolje vrijeme za ispijanje kave možda nije odmah nakon buđenja. Razlog je zato što je tada proizvodnja kortizola u vašem tijelu na jednom od svoja tri dnevna vrhunca. Primjerice, kod prosječne osobe kortizol je na vrhuncu od 8 do 9 sati, 12 do 13 sati te od 17:30 do 18:30.
O kortizolu obično razmišljamo kao o „hormonu stresa“ jer se u većim količinama izlučuje kada osjetimo napetost u okolnostima koje smatramo zahtjevnima. No kortizol je također “hormon budnosti”, jer je naša tijela proizvode više kortizola kad smo pod stresom kako bi povećala našu budnost, što podupire naš odgovor “borbe ili bijega” kada smo suočeni sa stresnom situacijom.
Konzumiranje kofeina dok su naša tijela već na vrhuncu proizvodnje kortizola uči tijelo da proizvodi manje kortizola, kao što tvrde kronofarmakolozi koji proučavaju način na koji lijekovi (poput kofeina) komuniciraju s prirodnim biološkim ritmovima našeg tijela. To ne samo da potkopava učinak kofeina, već djeluje i protiv učinka budnosti kortizola, a dugoročno može doprinijeti razvoju tolerancije na kavu (što znači da su nam potrebne sve veće doze kako bismo ostali budniji).
Dakle, da biste postigli najjači učinak jutarnje kave, pokušajte pričekati sat vremena nakon buđenja da skuhate tu prvu šalicu, a kada se želite opskrbiti još jednom dozom kofeina, pokušajte to učiniti izvan ostalih razdoblja vrhunca proizvodnje kortizola koje smo naveli prije.