---

UVOD U KINEZITERAPIJU ZA OSOBE NAKON MOŽDANOG UDARA!

 

Što su cerebrovaskularne bolesti (moždani udar)?

Cerebrovaskularne bolesti su skupina bolesti kod kojih mozak ne dobiva dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari iz krvnih žila. Rezultat toga su razne poteškoće (npr. govor, kretanje, itd.) koje ovise o mjestu oštećenja mozga (Brinar i sur., 2009).

 

Tko je mogući kandidat za moždani udar (cerebrovaskularne bolesti )?

U sljedećoj tablici su navedeni čimbenici koji povećavaju rizik za pojavu cerebrovaskularne bolesti tj. moždanog udara. Ukoliko imate dva ili više rizičnih čimbenika navedenih u tablici, javite se svojem liječniku. Rana detekcija i prevencija mogu produžiti Vaš životni vijek i poboljšati kvalitetu života.

 

Promjenjivi i nepromjenjivi čimbenici rizika za razvoj cerebrovaskularnih bolesti (Goldstein i sur., 2011):

Čimbenici na koje se NE može utjecati	Čimbenici rizika na koje se može utjecati
Dob – starije osobe ( > 45 god.) Spol – muški Mala masa pri rođenju – < 2500 g Rasa – crna > bijela > smeđa (hispano) > žuta Obiteljsko nasljeđe – broj članova obitelji koji su doživjeli moždani udar	Pušenje cigareta Povišen krvni tlak Kardiovaskularne bolesti (npr. infarkt, srčane mane, itd.) Metaboličke bolesti (npr. pretilost, dijabetes, povišen kolesterol, itd.) Postmenopauzalna hormonalna terapija Prehrana – masna i slana hrana bez dovoljne količine voća i povrća Tjelesna neaktivnost – < 30 min umjerene aktivnosti dnevno; < 5x tjedno

 

Kako se može prepoznati moždani udar?

Moguće je moždani udar prepoznati po pouzdanom terenskom testu FAST (eng. Face Arms Speech Time) (Nor i sur., 2004).
U ovom testu se provjeravaju sljedeći znakovi (Harbison i sur., 1999):

1. Lice – osoba ne može napraviti izraz lica na jednoj ili obje strane,
2. Ruke – osoba ne može dići jednu ili obje ruke,
3. Govor – osoba ima problema sa izgovaranjem riječi ili razumijevanjem govora.

Ukoliko osoba ima jedan od gore navedenih simptoma, važno je što prije zvati hitnu pomoć. Nepravovremeno reagiranje može imati životno ugrožavajuće posljedice.

Kako tjelesna aktivnost može pomoći za smanjenje vjerojatnosti od moždanog udara?

Redovita tjelesna aktivnost kod osoba koje su doživjele moždani udar može smanjiti poteškoće u svakodnevnom životu. Aerobni i kombinirani treninzi (aerobni trening, trening snage i trening ravnoteže) su se pokazali efikasni u poboljšanju: brzine i trajanje hodanja, ravnoteže i izdržljivosti (Saunders i sur., 2013).

 

Primjer kineziterapije za osobe nakon što dožive moždani udar:

Cilj:	Poboljšati izdržljivost, snagu i koordinaciju do razine da osoba nesmetano može izvoditi svakodnevne aktivnosti (hodanje i trčanje).
Frekvencija:	Minimalno 3x tjedno; idealno 5x tjedno.
Intenzitet:	Umjereno intenzivna aktivnost – podići tjelesnu temperaturu, ubrzanije disati, biti u stanju normalno govoriti za vrijeme aktivnosti.
Trajanje:	Početi sa minimalno 10 min ciklične aktivnosti i postepeno povećavati.
Tip aktivnosti:	Hodanje, brzo hodanje, nordijsko hodanje, vožnja biciklom, trčkaranje, plivanje.

 

Važna napomena!

Ovo je samo jedan od primjera programa koji služi kao smjernica, a ne gotov kineziterapijski recept. Kod osoba koje imaju zdravstvenih poteškoća postoji opasnost da neprilagođena kineziterapija dodatno ugrozi zdravlje. Svaka osoba će drugačije reagirati na jednu te istu tjelovježbu. Stoga, prije kineziterapijskog postupka, obratite se liječniku i kineziterapeutu za pomoć.