Svako naše ponašanje nečim je uzrokovano, odnosno motivirano. Iako o tome ne razmišljamo i istog nismo svjesni, svakoj našoj aktivnosti prethodio je niz psiholoških procesa koji su na kraju uvjetovali u kojem će smjeru naše ponašanje krenuti. Isto se događa i s vježbanjem. Dok su neki od nas izrazito motivirani i već godinama redovito vježbaju, neki se pak konstantno muče s postizanjem optimalne razine motivacije za početak vježbanja.
Kao što se može iščitati, ključna je uloga dobro nam poznate motivacije – „onoga što nas pokreće ka nekom cilju“. Svakoga od nas nešto motivira na vježbanje, a kako bismo bolje razumjeli vlastitu motivaciju, važno je prisjetiti se (ili upoznati se) s najpoznatijom teorijom hijerarhije potreba Abrahama Maslowa. Ova piramida osnovnih ljudskih potreba izvrsno može poslužiti boljem razumijevanju vlastitih prioriteta te olakšati proces započinjanja ili održavanja vježbačke rutine.
Na dnu piramide smještene su fiziološke potrebe (zrak, voda, hrana, san…) te one predstavljaju preduvjet za ostvarenje bilo koje druge potrebe. Ukratko, ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena, sve naše djelovanje bit će usmjereno ka ostvarenju te potrebe. Sljedeća je potreba za sigurnošću. Ova potreba svojstvena je svakom pojedincu, a podrazumijeva sve razine sigurnosti, od tjelesne do imovinske. Slijede potrebe za ljubavlju i pripadanjem te poštovanjem. Na vrhu piramide smjestila se „najšira“ i individualna potreba, ona za samoaktualizacijom. Samoaktualizacija za svakog pojedinca predstavlja nešto drugo, a to može biti, primjerice, kreativnost, izrazit poslovni uspjeh, moralnost, odnosno bilo što pojedinac smatra nužnim za potpuno ispunjenje vlastitog života.
Važno je osvijestiti koju potrebu zadovoljavamo vježbanjem!
Možda se pitate kakve veze ovo ima s vježbanjem i zdravim životnim stilom? Koliko god vam se činilo da ova „suhoparna teorija“ nije možda relevantna za vaše bavljenje sportom, razmislite ponovno. Naime, važno je osvijestiti koju potrebu zadovoljavamo vježbanjem! Kad to osvijestite, bolje ćete razumjeti vlastitu motivaciju i čak moći njome upravljati.
Krenimo s vrha piramide. Većini je vježbanje dio osobnog ostvarenja. Nakon što zadovoljimo sve preduvjete, odlučimo se posvetiti i ostvarenju životnog stila kojeg sami cijenimo. Vježbanje će u ovom slučaju biti simbol željenog statusa, „kruna“ svakodnevice i nešto po čemu se potencijalno izdvajamo od drugih. S druge strane, neki od nas pak vježbanjem ostvaruju potrebu za poštovanjem, bilo da sami vježbanjem jačaju vlastito samopoštovanje (i samopouzdanje) ili očekuju da će ih drugi zbog toga više cijeniti. Netko će na vježbanje možda gledati kao na medij za ostvarenje potrebe za sigurnošću. Ako u potrebu za sigurnošću ubrajamo potrebu za dobrim zdravljem i kvalitetnim životom, onda će i vježbanje biti dio te potrebe. Na kraju, nekima je vježbanje toliko važno da je izjednačeno sa samom potrebom za kretanjem koja spada u one najosnovnije, temeljne, fiziološke potrebe. Takvim ljudima će kretanje, odnosno ostvarivanje određene razine tjelesne aktivnosti biti preduvjet ostvarenja svih drugih potreba.
Važno je napomenuti kako je razina motivacije za vježbanjem veća što je ono smješteno niže na piramidi potreba. Tako, primjerice, oni koji vježbanjem ostvaruju potrebu za samoaktualizacijom moraju zadovoljiti niz preduvjeta i potreba da bi krenuli vježbati, za razliku od onih koji vježbanjem ostvaruju potrebu za sigurnošću ili čak fiziološku potrebu za kretanjem. Sve naše potrebe ujedno su i motivi koji nas pokreću na ostvarenje specifičnih potreba. Motivi nas pokreću prema ostvarenju cilja, a kako jedan ostvarimo, tako se javlja drugi. I tako u krug. To je naše ponašanje koje je uvjetovano potrebama, odnosno motivima.
Sada razmislite koju vi potrebu ostvarujete vježbanjem? Što je vaš motiv u suštini? Je li to samoostvarenje, potreba za poštovanjem ili pak sigurnošću? Pogledajte gdje se to nalazi na piramidi potreba i pokušajte to povezati sa svojim ponašanjem.