Treningom ‘bildate’ mišiće, ali i mozak!

Svatko od nas ponekad ima težak dan na poslu, na faksu ili kod kuće s djecom. Iako smo premoreni i iscrpljeni, bilo mentalno ili fizički, ipak se ‘dovlačimo’ do teretane i krećemo s treningom. Nerijetko nam se u takvim situacijama u glavi javlja pitanje: “Zašto si ja to radim i zašto se toliko mučim?” Odgovor je jednostavan – zato što znamo koliko ćemo se dobro osjećati poslije treninga. Iako odlazimo iz teretane još umorniji, bez obzira na sve osjećamo se bolje, svježe i uistinu transformirano. Nervoza, umor i stres nas puno manje diraju nego prije treninga, dok su nam tijelo i um došli u neku vrstu ‘zen’ stanja pa smo puno smireniji  i koncentriraniji na svoje obaveze.

Već odavno znamo da vježbanje može izazvati drastične promjene u raspoloženju, mentalnom zdravlju pa čak i koncentraciji, no pitanje je zašto je to tako? U nastavku ćemo malo detaljnije objasniti kakva je poveznica između treniranja i našeg mozga.

Trening i mozak

Najjednostavnije rečeno, kad krenemo trenirati dolazi do biokemijskih promjena u mozgu koji pozitivno utječu na našu volju i raspoloženje. Mozak je sastavljen od stotina bilijuna stanica koji se nazivaju neuroni. Oni međusobno izmjenjuju kemijske signale, što nam omogućuje da interpretiramo sve oko sebe, iznutra i izvana. Kemijski signali ili neurotransmiteri su odgovorni za naše raspoloženje, emocije, razmišljanja i ponašanje. U mozgu postoji otprilike stotinjak neurotransmitera koji obavljaju različite funkcije, ali za nas su najvažnija dva – serotonin i endorfin, koji su odgovorni za onaj dobar osjećaj nakon odrađenog treninga.

Endorfin

Ako se odlučite za bilo koju aktivnost koja testira izdržljivost, poput sprinta, trčanja na duge staze ili samo ugodne višesatne šetnje sa psom, vaš mozak otpušta endorfine, neurotransmitere odgovorne za ono što se u stručnoj terminologiji naziva “The Runners High”. Riječ je o osjećaju sreće i euforije koji se javlja tijekom spomenutih aktivnosti, zbog kojeg se osjećamo ponosno sami na sebe.

Osim sreće, endorfini su odgovorni i za onaj osjećaj potpunog mira i “očišćene glave” od svih negativnih i stresnih situacija koje su utjecale na nas prije početka same aktivnosti. Dakle, endorfini su unutarnji ljudski antidepresivi i painkilleri zbog čega umjesto boli osjećamo zadovoljstvo po završetku treninga.

Serotonin

Serotonin je neurotransmiter, poznat i kao “hormon sreće” jer je odgovoran za naše dobro raspoloženje. Za razliku od endorfina koji prvo blokira bol i tugu te ih zamjenjuje užitkom, serotonin ga prirodno proizvodi. U istraživanju provedenom na harvardskom medicinskom fakultetu nedostatak serotonina je kod nekih ispitanika direktno povezan s depresijom i bolestima koje se vežu uz nju. Zbog toga su današnji antidepresivi većinom napravljeni kao “serotonin boosteri”. [1]

Postoji i nefarmakološki način za poticanje proizvodnje serotonina. Istraživanja su pokazala da je fizička aktivnost jedan od prirodnih podizača razine serotonina. Međutim, nije samo aerobna aktivnost djelotvoran lijek protiv depresije. Naime, bilo kakav oblik treninga snage, bilo da pričamo o bodyweight ili bodybuilding treningu, uspješno i efektivno smanjuje simptome depresije. [2]

BDNF faktor razvoja

Osim što povisuje razinu endorfina i serotonina, intenzivan trening također razvija BDNF ili neurotrofni moždani faktor. Riječ je o sekretornom proteinu koji je kod ljudi kodiran BDNF genom te je prisutan u mozgu i perifernom živčanom sustavu, gdje je odgovoran za poboljšanje kognitivnog zdravlja na područjima kao što su memorija i koncentracija. [3] Međutim, njegova glavna uloga je očuvanje starih i razvijanje novih neurona te osiguranje razmjene kemijskih signala između moždanih stanica. Ako neuron odumre, transmisija signala je prekinuta što izravno smanjuje kognitivne funkcije. BDNF štiti neurone, osigurava njihovu održivost i sigurnu razmjenu kemijskih signala, što će značiti bolje raspoloženje, memoriju i koncentraciju. Na kraju priče to znači i bolje rezultate na treningu, poslu i u privatnom životu. Zato vježbajte da potaknete proizvodnju BDNF-a!

Zaključak

Možda se sada pitate zašto vam je sve ovo važno i kako vam može pomoći u treninzima, ali kada uzmete u obzir da na biološkoj i kemijskoj razini trening poboljšava vaše mentalno zdravlje, onda ovaj članak može poslužiti kao motivacija za one dane kad vam se baš i ne ide u teretanu. Uz tijelo, um će vam na tome biti itekako zahvalan, što je zapravo ključ dugoročnog zdravlja i sreće!

[1] Simon N. Young (2007) How to increase serotonin in the human brain without drugs, J Psychiatry Neurosci. Nov; 32(6): 394–399.

[2] Brett R. Gordon; Cillian P. McDowell; Mats Hallgren (2018) Meta-analysis and Meta-regression Analysis of Randomized Clinical Trials, Association of Efficacy of Resistance Exercise Training With Depressive Symptoms, JAMA Psychiatry;75(6):566-576.

[3]  J.J. Ratey, (2008) Spark: The Revolutionary New Science of Exercise and the Brain. Boston, Mass.:  Little, Brown and Company.