Vježbanje i mentalno zdravlje

Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja odlučili smo vas opet malo podsjetiti na utjecaj vježbanja na mentalno zdravlje. Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se već treći put, od 9. do 13. svibnja na temu „Progovori o mentalnom zdravlju“.

Svijest o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih teškoća nikad nije bila veća. O mentalnom zdravlju se sve više govori i to ne samo u stručnoj i znanstvenoj zajednici. Sve je više portala i stranica posvećenih mentalnom zdravlju, sve više pojedinaca dijeli svoja iskustva i nerijetko teme vezane za mentalno zdravlje dospiju u prvi plan – u vijesti, na naslovnice i na profile utjecajnih osoba. To je svakako velik pomak i odmak od dobro nam znane stigmatizacije i “zataškavanja” problema mentalnog zdravlja te značajan korak ka uspostavi kvalitetnih preventivnih programa i pravovremenom traženju pomoći u slučaju suočavanja s problemima mentalnog zdravlja.

S druge pak strane, iako živimo u vremenu u kojem dominira sedentarni način života i u kojem su ljudi generalno vrlo malo tjelesno aktivni (definitivno manje aktivni no ikada prije), možemo primijetiti kako dostupnost tjelesne aktivnosti* nikad nije bila veća. Osim vrlo široke ponude različitih grupnih programa, sve većeg broja teretana i (otvorenih) vježbališta, tu su i brojni, mahom besplatni, online programi. Također, tu je i sve zastupljenija svijest o važnosti provođenja što više vremena u prirodi, posebno tzv. aktivnog odmora.

Ako uzmemo navedeno u obzir, možemo reći kako se čini da su preduvjeti za istraživanja i promicanje teme utjecaja vježbanja na mentalno zdravlje već ispunjeni. Sad „samo“ trebamo više kvalitetnih dokaza i istraživanja.

Važnost vježbanja prepoznata je od najranijih vremena

E sad, ako govorimo o povezanosti vježbanja, odnosno tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja, nekako uvijek krećemo od pretpostavke da sve što radimo, navike koje imamo i životni stil koji vodimo utječe na kvalitetu našeg života. Tako tjelesna aktivnost doprinosi i našem tjelesnom, ali i mentalnom zdravlju. Čak je i Platon govorio o utjecaju tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje – tvrdio je da umjerena tjelesna aktivnost ne utječe samo na zdravlje tijela, već i zdravlje uma i duha. Ovdje je važno naglasiti da je govorio o umjerenoj aktivnosti, dok je za vrlo intenzivnu aktivnost smatrao da nije održiva, odnosno da narušava sportaševo zdravlje.

Na što sve vježbanje utječe (u kontekstu mentalnog zdravlja)

No zadržimo se na utjecaju vježbanja na mentalno zdravlje “običnih” rekreativaca. Postoje jasni dokazi da vježbanje, odnosno tjelesna aktivnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Ipak, mentalno zdravlje je širok pojam koji uključuje brojne odrednice i elemente te nipošto ne podrazumijeva samo odsustvo nekog mentalnog poremećaja. Tako i utjecaj tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje možemo promatrati kroz stvaranje osjećaja ispunjenosti i sreće nakon vježbanja, poboljšanje raspoloženja, smanjenje stresa, simptoma depresije ili anksioznosti pa čak i kroz potencijalni utjecaj na određena ozbiljna mentalna stanja i bolesti.

Najviše istraživanja potvrdilo je utjecaj vježbanja, odnosno tjelesne aktivnosti na simptome depresije, za koju neka istraživanja navode da tjelesna aktivnost na simptome djeluje slično kao terapije lijekovima ili pak psihoterapije. S druge strane, dokazi o utjecaju iste na anksioznost nešto su slabiji. Što se ozbiljnijih stanja i mentalnih bolesti tiče, umjerena tjelesna aktivnost preporučuje se kao dio „klasične“ skrbi s ciljem poboljšanja ishoda liječenja.

Ne zaboravimo na promicanje zdravlja i prevenciju

Vježbanje može predstavljati i dobru strategiju promicanja mentalnog zdravlja. Ono poboljšava samopouzdanje i samopoštovanje, poboljšava socijalne vještine i kvalitetu života općenito, što su često odrednice dobrog mentalnog zdravlja i zaštitni čimbenici za nastanak problema s mentalnim zdravljem.

Postoje i neke opasnosti

Kako ne bi ispalo da vježbanje isključivo doprinosi poboljšanju mentalnog zdravlja, moramo biti svjesni i nekih negativnih utjecaja koji se mogu pojaviti. Naime, vježbanje u nekim slučajevima može biti štetno, kako za tjelesno, tako i za mentalno zdravlje. Prilikom učestalog, preintenzivnog i neprimjerenog vježbanja može doći do sindroma pretreniranosti ili pak do poremećaja ekscesivnog vježbanja. To su stanja u kojima vježbanje ometa pojedinčevo svakodnevno funkcioniranje, narušavaju njegovo tjelesno i mentalno zdravlje.

Zaključno

Možemo zaključiti kako glavno pitanje nije utječe li vježbanje na mentalno zdravlje, već na koga, kako i u kojim uvjetima utječe, u kojem intenzitetu i kako možemo poboljšati efikasnost vježbanja.

Također, ne smijemo zanemariti ni društveni kontekst vježbanja. To je posebno relevantno za grupno vježbanje gdje se mogu stvoriti brojni socijalni odnosi koji u konačnici mogu doprinijeti i mentalnom zdravlju pojedinca. Da sad ne duljimo, o ovome ćemo nešto više u drugom članku 😊

* U ovom tekstu će se izrazi „tjelesna aktivnost“ i „vježbanje“ navoditi kao sinonimi, iako je riječ o različitim pojmovima u čijem je odnosu termin „tjelesna aktivnost“ nadređen pojmu „vježbanje“.

Reference:

Kern, M., 2016. Exercise, Physical Activity, and Mental Health. Encyclopedia of Mental Health. 175-180.

Pascoe, M., Bailey, A., Craike, M., Carter, T., Patten, R., Stepto, N. and Parker, A., 2020. Physical activity and exercise in youth mental health promotion: a scoping review. BMJ Open Sport & Exercise Medicine, 6(1).

Fibbins, H., Lederman, O. and Rosenbaum, S., 2020. Get Moving: Physical Activity and Exercise for Mental Health. A Clinical Introduction to Psychosis. 493-510.

Peluso, M. A. M., & Andrade, L. H. S. G. D. (2005). Physical activity and mental health: the association between exercise and mood. Clinics, 60(1), 61-70.