Važnost percepcije: utjecaj misli na zdravlje

Većina ljudi je fokusirana na zdravu prehranu i redovito vježbanje, zanemarujući psihološki aspekt cijele priče. Zbog toga je i nastalo posebno polje u medicini nazvano psihoneuroimunologija, koja se bavi analizom načina na koji misli i osjećaji utječu na zdravlje i pojavu bolesti. U nastavku ćemo istražiti na koji način naša percepcija i razmišljanje utječu na zdravlje.

Percepcija i prehrana

Ono si što jedeš. Ovo ste sigurno čuli mali milijun puta. Ova izjava sugerira da je balansirana i zdrava prehrana uzrok ljudske sreće, dok će vas tona slatkiša i fast fooda učiniti očajnima i tužnima. Ipak, ako uzmemo u obzir različita istraživanja i znanstvene tvrdnje možemo vidjeti da nije baš tako. Mi nismo ono što jedemo, nego smo ono što mislimo da jedemo.

Da vam pojasnimo uzet ćemo za primjer istraživanje koje je proveo Stanford Mind and Body Lab [1]. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine; jedna je dobila shake od 200 kalorija, dok je druga dobila kaloričniju verziju od preko 600 kalorija. Obje skupine su znale kalorijsku vrijednost obroka koje su dobili. Istraživači su potom mjerili razinu sitosti kod ispitanika uzimajući u obzir razinu grelina, hormona koji uzrokuje glad kad je njegova razina visoka, odnosno pada kako postajemo siti. Trik je u tome da su oba shakea bila ista – oko 350 kalorija. Što se dogodilo? Osobe koje su mislile da piju kaloričniji shake izjavile su da su sitije i ta je izjava bila podržana sniženom razinom grelina za razliku od ispitanika koji su mislili da piju ‘laganiji’ shake. Ovo istraživanje je potvrdilo da individualna uvjerenja o hrani koju jedemo mijenjaju fiziološki odgovor tijela na nju.

Slično je istraživanje provedeno s povrćem gdje su znanstvenici pokušali povezati konzumaciju povrća s načinom na koji je reklamirano [2]. Istraživanje su temeljili na zaključcima prošlog istraživanja u kojem je većina ispitanika povezala zdravu hranu s nečim neukusnim, nejestivim, što ne pruža zadovoljstvo prilikom konzumiranja. Zato su tim proizvodima pokušali dati zvučnija imena ne bi li vidjeli hoće li to utjecati na konzumaciju istih. Povrće su podijelili u 4 skupine i testirali njihovu prodaju. Rezultati su pokazali da je puno više ljudi odabralo povrće zvučnog naziva (npr. meksički mix, student mix), nego obično sezonsko povrće koje je označeno kao potpuno zdravo i prirodno. Hipoteza je na taj način potvrđena – naša procjena hrane na temelju izgleda i imena ovisi o tome hoćemo li i koliko ćemo tu istu namirnicu konzumirati.

U istraživanju Kuijera i Boycea [3] ispitanici su morali odgovoriti kako se osjećaju nakon konzumiranja slatkog: jesu li sretni ili imaju osjećaj grižnje savjesti. Zatim su povezali percipiranu samokontrolu s dobivanjem i gubljenjem kilograma kroz duži period. Oni koji su povezali konzumaciju slatkog s grižnjom savjesti nisu imali nužno zdravije prehrambene navike, ali su imali veću razinu samokontrole te su bili uspješniji u održavanju tjelesne težine duže vrijeme. Dakle, postoji pozitivna korelacija koja pokazuje da ako kolač percipirate kao cheat meal, veća je šansa da ćete u budućnosti biti discipliniraniji i zdraviji.

Dakle, percepcija o hrani koja je sastavni dio života itekako utječe na vrstu i količinu hrane koju ćemo konzumirati te na fiziološku reakciju organizma na nju. Iako je ponekad teško, pokušajte uživati u svemu što jedete i nemojte se pretjerano opterećivati s kalorijama. Na taj način ćete si napraviti više štete nego koristi.

Percepcija i trening

Poput prehrane, i na vježbanje utječu naša razmišljanja, emocije i uvjerenja. Većina društva danas propagira zdravi lifestyle kao put do dugog života bez bolesti. U skladu s tim napravljeno je istraživanje koje je ispitivalo povezanost osobne percepcije vlastitog života i treninga te dugovječnosti. Rezultati su pokazali da osobe koje se smatraju manje aktivnima povećavaju svoje šanse za razvoj bolesti i kraći život. [4]

Još jedno zanimljivo istraživanje je pokazalo kako promjena percepcije može uzrokovati pozitivne promjene u općem zdravlju. U istraživanju su sudjelovale sobarice iz 7 različitih hotela koje su procijenile da su njihov posao i aktivnosti tijekom dana nižeg intenziteta. Nakon što im je objašnjeno i dokazano da njihov posao zahtijeva mnogo fizičke aktivnosti, kroz 4 tjedna sobarice su uspjele smanjiti tjelesnu težinu, postotak tjelesne masti i krvni tlak iako su nastavile raditi isti posao. Zašto? Zato što je promjenom percepcije promijenjen pristup poslu i fizičkoj aktivnosti, što je okidač metaboličkih procesa u tijelu. [5]

Sve spomenute studije pokazuju da će osobe koje sebe percipiraju kao neaktivne biti lošijeg zdravlja, iako im je razina fizičke aktivnosti na solidnoj, čak i zavidnoj razini. Isto vrijedi i u obrnutoj situaciji. Zato nemojte biti previše samokritični i uvijek mislite pozitivno kako biste uspješno poboljšali svoje zdravlje.

Literatura:

[1] Crum, A.J. et al. (2011). Mind over milkshakes: Mindsets, not just nutrients, determine ghrelin response. Health Psychology, 30, 4, 424-429.

[2] Turnwald, B.P., Boles, D.Z. and Crum, A.J. (2017). Association between indulgent descriptions and vegetable consumption: Twisted carrots and dynamite beets. JAMA Internal Medicine, 177, 8, 1216–1218.

[3] Kuijer, R.G. and Boyce, J.A. (2014). Chocolate cake. Guilt or celebration? Associations with healthy eating attitudes, perceived behavioural control, intentions and weight-loss. Appetite, 74, 48–54.

[4] Zahrt, O.H. and Crum, A.J. (2017). Perceived physical activity and mortality: Evidence from three nationally representative U.S. samples. Health Psychology, 36, 11, 1017–1025.

[5] Crum, A.J. and Langer, E.J. (2007). Mind-set matters: Exercise and the placebo effect. Psychological Science, 18, 2, 165-171.