Što se događa u našem tijelu kada jedemo proteine?

Dok ugljikohidrati i masti većinom nemaju dobru reputaciju u svijetu fitnessa, ono što se stavlja na prvo mjesto u zdravoj prehrani su proteini. Naravno, ugljikohidrati i masti ne moraju nužno imati lošu reputaciju jer su važni za neke ključne funkcije u organizmu, no proteini su ipak makronutrijent koji gradi sve ljudske organe i njihova je konzumacija neophodna. Iako to zna većina vježbača, sigurni smo da niste upoznati s time što se točno događa u tijelu kada konzumirate proteine.

Što je zapravo protein?

Protein je jedan od tri makronutrijenta (tj. hranjivih tvari koje su tijelu potrebne u značajnim količinama). Za razliku od ugljikohidrata i masnoća, proteini obično nisu glavni izvor energije, iako manju količinu od njih definitivno dobivamo (proteini daju 4 kalorije po gramu). No, proteini se često nazivaju gradivnim materijalom u tijelu zbog svoje središnje uloge u rastu i razvoju.

Gotovo svi proizvodi životinjskog podrijetla – meso, perad, jaja, mliječni proizvodi, riba – sadrže značajnu količinu proteina, pa tu hranu obično nazivamo “proteinima” kada govorimo o našoj prehrani. No proteini su također prisutni u velikom broju biljnih namirnica. Primjerice, u grahu, grašku, orašastim plodovima i sjemenkama prisutne su velike količine proteina biljnog podrijetla, dok povrće i žitarice uglavnom sadrže manje količine. Ipak, integralne žitarice imat će više proteina nego rafinirane žitarice kojima nedostaje dio zrna koji sadrži proteine.

Vrste proteina

Proteini su građeni od manjih dijelova koji se nazivaju aminokiseline. Aminokiseline su organski spojevi koji sadrže strukture izrađene od dušika, vodika, ugljika i kisika. Stotine ili tisuće aminokiselina povezuju se i tvore superduge lance, a slijed tog lanca određuje jedinstvenu funkciju proteina.

Ukupno postoji 20 različitih aminokiselina, koje se mogu podijeliti u dvije glavne skupine. 9 od tih 20 aminokiselina su one koje se nazivaju esencijalnim aminokiselinama, što znači da ih tijelo nije u stanju samo proizvesti, pa ih moramo unijeti putem hrane. Ostalih 11 tijelo može sintetizirati iz esencijalnih aminokiselina ili normalnog procesa razgradnje proteina.

Kada protein sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina, nazivamo ga potpunim proteinom. Osim svih proteina životinjskog podrijetla, protein soje također sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina. Kada proteinu nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina, smatra se nepotpunim. Većina biljne hrane sadrži nepotpune proteine.

Dobra vijest za vegetarijance, vegane i općenito ljubitelje biljne prehrane jest da još uvijek lako možete dobiti sve esencijalne aminokiseline ako jedete širu količinu nepotpunih proteina biljnog podrijetla. Nepotpunim proteinima često nedostaje samo jedna ili dvije aminokiseline, pa tako često mogu nadoknaditi sve što nedostaje drugoj.

Zašto nam trebaju proteini?

Osim što su važni za izgradnju mišića, proteini su gradivni materijal svih organa u tijelu. Ako ne jedemo dovoljno proteina, naše tijelo neće se moći obnoviti i počet ćemo gubiti mišićno tkivo. Uz rast mišića, proteini su neophodni za rast i popravak gotovo svih stanica i tjelesnih tkiva – od kože, kose i noktiju do kostiju, organa i tjelesnih tekućina. Protein također igra ulogu u ključnim tjelesnim funkcijama poput zgrušavanja krvi, odgovora imunološkog sustava, vida, ravnoteže tekućina i proizvodnje različitih enzima i hormona.

Što se događa tijelu kada jedemo proteine?

Proteini se razgrađuju i ponovo sastavljaju u razne vrste proteina koji postoje u tijelu. Bez obzira na vrstu proteina koji jedete – biljni ili životinjski, potpuni ili nepotpuni – prvi je cilj tijela razgraditi ga na sve različite aminokiselinske jedinice iz kojih je sastavljeno. Razgradnja proteina od tijela zahtijeva više vremena i napora od razgradnje ugljikohidrata, ali ne toliko kao masti. Proces počinje u ustima budući da proteini, a posebno životinjski proteini obično zahtijevaju više žvakanja od ostalih vrsta hrane. Taj je mehanički postupak prvi korak probave.

Zatim se ti dijelovi proteina premještaju u želudac i miješaju se sa želučanim sokovima koji sadrže kiseline i enzime koji pomažu u razgradnji hrane. Ta se smjesa dalje prenosi u tanko crijevo, gdje se ubrizgavaju specijaliziraniji enzimi i kiseline da pomognu razgradnji tog proteina do kraja. Jednom kada se protein razgradi na jedinstvene aminokiseline, spremne su za daljnju obradu.

Aminokiseline zatim odlaze u jetru, gdje se premještaju i rekonfiguriraju u bilo koju vrstu proteina koje vaše tijelo treba. Vaše se tijelo neprestano obnavlja i zamjenjuje stanice i tkiva, tako da su mu uvijek potrebni raznovrsni proteini. Primjerice, neki proteini u tijelu tvore antitijela koja pomažu imunološkom sustavu da se riješi bakterija i virusa. Drugi pomažu u sintezi DNA, kemijskim reakcijama ili transportu drugih molekula. Ako tijelo prepoznaje višak proteina, pohranjuje ga u obliku masnog tkiva.