Stevija – bez kalorija, a slađa od šećera!

---

Danas nas, gdje god se okrenemo, ”bombardiraju” s raznim natpisima i člancima koliko je zapravo štetan šećer i koje sve posljedice ima po zdravlje. Uz ”bok” su se tu smjestili i umjetni zaslađivači. No, ako ste veliki ljubitelj slatkog i od onih ste koji uvijek kažu ”ma dodat ću samo jednu žličicu šećera”, ne očajavajte, imamo pravo (nimalo štetno) rješenje za vas!

…Steviju!

Krenimo ispočetka….  U zadnje se vrijeme sve češće i češće ”priča” o steviji – prirodnom zaslađivaču. Mnogo ljudi je dosad čulo za nju, ali i dalje ne znaju koliko je ona zapravo zdrava i poželjna.

Naime, stevija (lat. Stevia rebaudiana) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Karakterizira ju izrazito velika slatkoća (iznenadit ćete se kada čujete koliko je zapravo slađa od šećera) te njezin ekstrakt iz lišća uspješno zamjenjuje klasičnu upotrebu šećera saharoze iz šećerne trske. Za razliku od saharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje, već je i ljekovit. Stevia može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i na siromašnim tlima, donosi bogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se čak uzgaja i u Hrvatskoj.

Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, od kojih je najznačajniji steviozid, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera, dok je osušeno lišće stevije 30-40 puta slađe. Istraživanja su pokazala da tijelo ne probavljuje te slatke glikozide i oni se ne pretvaraju u glukozu, te je zato njezin GI = 0.

Osim slatkih glukozida, stevija u svojim listovima sadrži vitamine A i C, željezo, kalcij, natrij, kalij, magnezij, fosfor, cink i flavonoid rutin. Neke od tih tvari su snažni antioksidansi pa je stevija kao zaslađivač i više nego izvrstan izbor.

Uzgoj stevije

Za uzgoj biljke jedino je potrebno puno svjetla i vlage. Ima li premalo svjetla, biljka cvate bijelim cvjetovima i razvija sjemenke crne boje koje slabo klijaju. Cvatnju biljke je poželjno spriječiti, osim za dobivanje sjemenki, jer početkom cvatnje slatkoća biljke naglo pada. Najslađi su najveći, stariji listovi, koji se ubiru čak od tri do četiri puta na godinu, tijekom najviše tri godine.

Unutar roda stevija poznato je oko 150 vrsta, sve su više ili manje slatkog okusa, a Stevia rebaudiana je najslađa od svih. Njezina slatkoća je zaista nevjerovatna jer je od 200 do 400 puta slađa od šećera saharoze. Slikovitije prikazano, samo jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta jednaka je po slatkoći šalici šećera!

U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti, a istraživači smatraju da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova.

Stevija se ”širi ” svijetom

Stevija potječe iz Paragvaja, gdje su je Guarana Indijanci zbog iznimne slatkoće nazvali “medeni list”. Oni su je stoljećima upotrebljavali kao zaslađivač i ljekovito sredstvo za brže zacjeljivanje rana, liječenje šećerne bolesti, povišenoga krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne težine. U Europu stevija stiže u 16. stoljeću, no tek u 19. stoljeću opisana biljku Stevia rebaudiana te je ona svrstana u botaničke priručnike i enciklopedije. Svoj najveći ”procvat” u prehrani doživljava tek tijekom Drugoga svjetskog rata, kada su je zbog nestašice šećera (saharoze) počeli upotrebljavati u Engleskoj, a kasnije i u Japanu, gdje je tijekom 70-ih postala najvažnije sladilo. Danas je u Japanu smješteno 50% svjetske proizvodnje stevie.

Iako je službeno zabranjena kao »zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati. Uz to, kao sladilo, iznimno je stabilna i na visokim temperaturama, čak i onima višima od 200°C pa se, umjesto saharoze, može stavljati u kolače, džemove, kompote i ostale slatke proizvode. Za razliku od šećera saharoze stevija ne fermentira pa se time osigurava dulji rok trajanja proizvoda.

Blagodati stevije

Unatoč golemim naporima svjetske industrije šećera i umjetnih zaslađivača da steviju ocrne, sva nezavisna istraživanja pokazala su upravo suprotno. Ne samo da je stevija benigna biljka nego njezina brojna ljekovita svojstva imaju znatno važniju ulogu od pukog zaslađivanja.

Stevija dokazano djeluje protiv čestih bolesti današnjice:

• povišenoga krvnog tlaka,
• osteoporoze,
• pretilosti,
• infekcije gljivicom Candidom albicans
• i povišene razine kolesterola u krvi.

Povoljno djeluje i na probavu, sprečava nastanak karijesa, pomaže kod alergija na hranu, primjenjuje se u terapiji kožnih bolesti te općenito za ljepotu i zdravlje kože, potiče zacjeljivanje rana, detoksicira organizam i jača imunitet.

U znanstvenoj literaturi spominje se čak i njezino djelovanje protiv raka jer je bogata antioksidansima.

Stevija i dijabetes

Pripisuju joj se i spasonosna svojstva za oboljele od dijabetesa tipa 2, jer se bez straha može upotrebljavati kao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina. Znanstvenici odsjeka za endokrinologiju i metabolizam Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu proučavali su hipoglikemijski učinak steviozida. Otkrili su da steviozid djeluje izravno na beta stanice gušterače što pojačava izlučivanje inzulina.

Od 2000. godine počela se koristiti kao pomoćno sredstvo pri regulaciji krvnog tlaka kada je potvrđen njen antihipertenzijski učinak.

Stevija posjeduje antimikrobna svojstva, djeluje protiv mnogih bakterija, posebno onih koje uzrokuju karijes, a u studiji iz 2001. godine opisano je njezino djelovanje protiv rotavirusa, najčešćih uzročnika proljeva kod djece. Zbog tih je svojstava stevija izvrsno i sigurna za djecu, a osim u hranu može se dodavati u paste za zube, čijom redovitom upotrebom znatno opada broj kariogenih bakterija u ustima, smanjuje se stvaranje zubnog plaka i nastanak karijesa.

Stevia će oduševiti i žene!

Naime, iznimno je korisna za mršavljenje. Osim što se ne razgrađuje i skladišti u organizmu kao pričuvni izvor energije, stevija također i zadovoljava potrebu za slatkim. Istraživanja su pokazala da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus – želudac, što blokira osjećaj gladi na samom početku – u središnjem živčanom sustavu. Taj se učinak postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta 20 minuta prije jela.

Stevia je iznimno dobra i za zdravlje naše kože:

• Kožu omekšava, pomlađuje, izglađuje bore, potiče zacjeljivanje, a djelotvorna je i protiv akni, seboreje i dermatitisa.

Stevija je danas dostupna u obliku sušenog lista, bijelog i zelenog ekstrakta u prahu te tekućine. Tekućina se dobiva otapanjem praha u vodi. Potreban je oprez jer se na tržištu mogu naći ekstrakti i tekućine koji u sebi sadrže neke moguće štetne tvari.

No, uza sve dosad navedeno, morate imati još dvije stvari na umu: na tržištu možemo pronaći dva oblika stevije: bijela i zelena. Bijeli prah stevije mješavina je ekstrakata dvaju glikozida-steviozida i rebaudiozida A. Taj prah služi isključivo kao kvalitetan i nekaloričan zaslađivač, ali bez ljekovitih svojstava. Zeleni prah dobiven je mljevenjem suhog lišća stevije. Za bijeli stevijin koncentrirani zaslađivač preporučen dnevni unos jest do 5 mg po kilogramu tjelesne težine, a za zeleni prah dnevna je doza i do tri grama. Iako je stevija još 1922. godine priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka, do njezina uzgoja u Hrvatskoj trebalo je proći više od 80 godina.

No, bolje kasnije nego nikad! 😉