Smiju li svi piti kravlje mlijeko?

Ustanovljeno je da prosječna osoba konzumira 144 litre kravljeg mlijeka godišnje. Takav podatak nimalo ne začuđuje jer smo iz doba djetinjstva naučeni da je mlijeko osnova za rast, uz to mlijeko je svuda oko nas – u desertima, sladoledima, namazima i ostaloj ukusnoj hrani. No, zadnjih nekoliko desetljeća potrošnja mlijeka u svijetu pada. Amerikanci piju 37 % manje mlijeka nego u 70-ima, a konzumacija mliječnih proizvoda u Velikoj Britaniji pala je za trećinu u proteklih 20 godina.

Kravlje mlijeko je hranjivo – sadrži kalcij, vitamine A i D, riboflavin i nije kalorično. Od svih proteina u mlijeku, glavni protein kazein je 80% prisutan, a ostalih 20% čine proteini sirutke, a to su albumini i globulini. Mlijeko je veoma dobar izvor kalcija i fosfora.

Unatoč svim prednostima koje mlijeko ima za naše zdravlje, sve više se propituje koliko je uistinu dobro za nas. Zabrinjavajuć je podatak da se velik broj ljudi suočava s intolerancijom na laktozu.

Laktoza

Laktoza je šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima i treba enzim laktazu kako bi se razgradila. Ljudi s intolerancijom na laktozu ne proizvode dovoljno laktaze te nerazgrađena laktoza ostaje u crijevu i uzrokuje tegobe u probavnom sustavu, proljev i nadutost.

Laktoza se nalazi u širokom spektru proizvoda, od mlijeka, mliječnih proizvoda, pa sve do kruha, žitnih pahuljica, margarina, mesnih prerađevina, mješavina za palačinke i kolače, koji laktozu mogu sadržavati u tragovima.

U prosjeku, oko 70% ljudi ne nastavlja proizvodnju laktaze nakon što prestanu sisati ili koristiti adaptirano mlijeko.

INTOLERANCIJA

Pojedina znanstvena istraživanja potvrdila su da s godinama gubimo mogućnost probave mliječnog šećera. Do te pojave dolazi u dobi od dvije godine, međutim simptomi intolerancije laktoze javljaju se kasnije. To je i razlog zašto velik broj osoba starije životne dobi ne može probaviti mliječne proizvode.

Genetski, djeca trebaju mlijeko – odrasli ne toliko. No, sjeverni Europljani, koji su se prije nekoliko tisuća godina bavili uzgojem goveda, naviknuli su se na kravlje mlijeko. Oni imaju genetsku mutaciju, tako da samo 2-15% populacije ima nedostatak laktaze. Postotak raste do 23% u središnjoj Europi i dolazi do čak visokih 95% u Aziji.

KAKO ZNATI IMATE LI INTOLERANCIJU?

Ako popijete punu čašu mlijeka, i nakon konzumacije osjetite nadutost i dobijete grčeve, probavne smetnje – vjerojatno ne podnosite laktozu.

Treba uzeti u obzir da nemaju svi identične simptome i neki mogu podnijeti više laktoze nego drugi. Tako se problemi kod nekih ljudi mogu pojavljivati periodično, kada konzumiraju više mliječnih proizvoda nego inače.

Većina osoba s intolerancijom može podnijeti određenu količinu laktoze u hrani. Postepeno uvođenje malih količina mlijeka ili mliječnih proizvoda može pomoći da se naviknu na nju i da se ublaže simptomi.

Nakon što ste otkrili svoj “problemčić” vrijeme je da se informirate što smijete konzumirati.

Umjesto mlijeka možete koristiti fermentirane mliječne proizvode poput jogurta, kefira i sira.

Mliječne proizvode konzumirajte u obliku obroka s drugom vrstom hrane, a ne samostalno.

Koristite mlijeko sa smanjenim udjelom laktoze.