„Ne želim“ umjesto „ne smijem“ to pojesti i još trikova

Zajednički problem s kojim se suočavaju svi koji slijede jelovnik kako bi ostvarili svoje ciljeve je poriv za konzumacijom određene hrane, onako usputno i bez razmišljanja. Iako se neki ljudi lakše bore protiv takvih napasti, nitko nije pošteđen. Hrana nam je potrebna kako bi preživjeli i najbolje bi bilo kad bi se moglo reći: jedemo kad smo gladni i kad smo siti nemamo volje ni pogledati hranu. Situacija je puno drugačija čim se ispred nas ili u mislima pojave namirnice koje doživljavamo kao ukusne. Tada fizička glad prelazi u onu psihičku zbog koje se unos kalorija lako izmakne kontroli.

Iz dosadašnjeg iskustva pomaganja ljudima na području prehrane mogu reći da različiti trikovi smanjivanja poriva za određenom hranom djeluju kod različitih ljudi. Primjerice, nekima je žao jesti nakon što operu zube, pa naviku grickanja čipsa i čokolade pred spavanje lako mogu ukloniti. Meni osobno takvo nešto ne bi djelovalo. Ako mi se nešto jede, neće me spriječiti misao da moram ponovno oprati zube. Osim spomenute metode, nabrojati ću one koje su se pokazale učinkovite barem kod nekoliko ljudi.

1. VOĐENJE DNEVNIKA PREHRANE

Pisanje svega što se tijekom dana pojede podsvjesno tjera na što bolje izbore. Ako se tome pridodaju i detalji o raspoloženju koje je pratilo primjerice „tamanjenje“ cijele čokolade, lakše se otkriju okidači takvih ponašanja.

2. KUPOVINA SAMO ONIH NAMIRNICA KOJE SU U PLANU

Tko zna, možda čokolada ne bi završila u vašem probavnom sustavu da je niste imali blizu. Logično je da će rizik takvih, neplaniranih konzumacija biti manji ako je objekt želje nedostupan u vidokrugu.

3. PRISJETITE SE KOLIKO VAS VREMENA KOŠTA VAŠA TRENUTNA ŽELJA

Ponekad niste vi ti koji odlučujete koju hranu ćete imati pored sebe. Što tada?

Hrana nije samo gorivo. Dovoljan unos mikronutrijenata i makronutrijenata je neophodan da bi organizam normalno funkcionirao. Napasti se nikada ne pojavljuju u obliku namirnica koje su nam neophodne, nisam čula da se netko žali kako mu se gricka svježa paprika ili list salate, već se radi o „praznim kalorijama“. Dobro bi bilo prisjetiti se koliko vremena neke aktivnosti (hodanja, trčanja, preskakanja užeta, itd.) treba za sagorjeti taj nepotrebni višak.

4. „NE ŽELIM“ UMJESTO „NE SMIJEM“

Puno je veća šansa da ćete ostati na svom putu bez nepotrebnih skretanja ako si osvijestite da ne želite jesti ono što će vas skrenuti sa puta. Npr. žena želi jesti pohano i slatko svaki dan, a muž stalno govori kako ne bi smio. Taj izgovor je čvrst poput paučine. Ne bi smio, ne bi smio, ali na kraju uzme. Ponavlja se priča Adama i Eve s jabukom :D.

Čvrsto „ne želim“ uvjerenje se pokazalo puno sigurnije. Pritom je dobro prisjetiti se cilja i njegove važnosti.  

5. IZBALANSIRANI PROTEINI, MASTI I VLAKNASTI UGLJIKOHIDRATI

Proteini nisu važni samo za očuvanje mišićne mase pri niskom kalorijskom unosu, već i za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i umanjivanje osjećaja gladi. Dovoljan unos zdravih masti pomaže dužem osjećaju sitosti jer se masti sporije probavljaju i time se duže zadržavaju u probavnom sustavu. Što se tiče ugljikohidrata, birajte one koji su bogati vlaknima. Osim povoljnog utjecaja na probavni sustav, pružaju osjećaj sitosti koji traje duže.

6. VODA, JUHE I POVRĆE

Ako je želudac skroz prazan, više ste gladni. Iskoristite volumen tekućine i hrane koja je bogata vitaminima i mineralima, hidratizira organizam, a nije bogata kalorijama. Puniji želudac će pomoći da brže dobijete signal da niste gladni. Ne znači da vam se neće jesti čokolada poslije obroka. Ako se osjećate skroz „puni“, izglednije je da se neće raditi o količini većoj od jednog reda. Poriv za čokoladom na prazan želudac lakše dovede do unosa većih količina.

7. REDOVITI TRENING

Fizička aktivnost nekima umanjuje apetit, dok sam ja od treninga obično gladnija. Međutim, bez obzira kojoj grupi pripadate, trening se često povezuje s izbalansiranom prehranom. Često sam slušala komentare da nakon toliko truda oko vježbanja nema smisla sve pokvariti lošim obrokom. Takav stav je pobjednički. Ne samo prehrana i ne samo trening, već prehrana i trening ruku pod ruku.

8. PLAN PREHRANE UČINITI NEŠTO FLEKSIBILNIJIM

Dugoročno, bolje je nemati „crnu listu“ namirnica. Znati da smiješ, ponekad i umjereno mnogima olakšava put do cilja. Svaki plan prehrane koji sam do sada sastavljala je drugačiji jer svaka osoba ima neke svoje favorite u jelovniku. Bez obzira radi li se o riži, čokoladi, kruhu ili nečem trećem što osoba obožava i često konzumira, ako ta namirnica bude u smanjenoj količini zastupljena u „novom jelovniku“ ukupni rezultat će biti bolji i održiviji.