Namirnice koje trebate izbjegavati kada ste pod stresom

Kada smo pod stresom, čini nam se da je hrana jedina utjeha. No često to može završiti povećanjem broja na vagi ili debljim strukom, a to vam nije u interesu ako želite biti u formi. Jasno je da hrana može utjecati na to kako se osjećamo, a ako se zbog određene hrane možemo osjećati bolje, neke namirnice mogu imati suprotan učinak.

U nastavku izdvajamo četiri najgore namirnice koje ne biste trebali jesti ili piti kada ste pod stresom.

1. Ultra procesirana hrana

Povećavanje količine hrane pojedene tijekom obroka, međuobroka ili tijekom dana zbog stresa i anksioznosti vrlo je česta pojava, a većina ljudi u tom slučaju ne poseže za brokulom. Zapravo je dobro utvrđeno da se ljudi okreću vrlo ukusnoj hrani, odnosno hrani s visokim udjelom masti ili šećera.

Hrana koja je ljudima obično vrlo ukusna je ultra prerađena, a obično je bogata velikim količinama šećera, zasićenih masti, natrija, boja i/ili umjetnih aroma i konzervansa. To su obično smrznute pizze, slatkiši, razni gazirani napitci, čips, grickalice i ostali slatkiši – u osnovi, gotovo svaka pakirana hrana s dugim popisom sastojaka.

Ultra procesirana prehrana također je povezana s višim razinama snažnog upalnog biomarkera koji se naziva C-reaktivni protein ili CRP. Možda nije slučajno, CRP je povišen kod ljudi kojima je dijagnosticirana klinička depresija, prema studiji iz siječnja 2018. u Antioxidants & Redox Signaling.

Nije jasno uzrokuje li takva hrana stres ili stres izaziva potrebu za jedenjem takve hrane. Iako je vjerojatno riječ o složenoj kombinaciji oba faktora, stručnjaci se slažu da konzumiranje obroka gotovo bez hranjivih tvari ne promovira mentalno zdravlje. S vremenom posezanje za ukusnom hranom tijekom stresnih situacija može promovirati nepravilne obrasce prehrane i ojačati sklonost hedonizmu ili prejedanju u potrazi za užitkom.

2. Alkohol

Posezanje za alkoholom kada ste pod stresom nije nimalo pametna ideja. Alkohol djeluje kao depresiv središnjeg živčanog sustava, što znači da usporava moždane aktivnosti – a to je dobar preduvjet za sveobuhvatnu tjeskobu. Također može uzrokovati promjene u raspoloženju tijekom konzumacije, kao i 6-48 sati nakon ispijanja alkohola. Uobičajeno je osjećati se tjeskobno, tužno ili usamljeno nakon konzumacije alkohola.

3. Sladoled

Postoji razlog zašto je sladoled savršen odabir za emocionalno jedenje: ukusan je i lako se probavlja. Iako sladoled u kratkom periodu može izazvati pozitivne emocije, izuzetno velike porcije mogu biti praćene nelagodom. Neki sladoledi sadrže tzv. šećerne alkohole koji često dovode do užasnih gastrointestinalnih tegoba, što zauzvrat tjera na tjeskobu, jer većinu neurotransmitera (zbog kojih se dobro osjećate) osjećate u crijevima.

4. Kofein

Kofein je strukturno sličan adenozinu, spoju koji se u tijelu nakuplja tijekom dana, a navečer uzrokuje pospanost. Kada pijemo kofein, on se veže za adenozinske receptore u našem mozgu i blokira njegove učinke. To omogućuje protok dopamina, što izaziva osjećaj intenzivne budnosti. Za neke ljude to se može pojaviti kao trema, razdražljivost i želučana tegoba.

Za ljude sklone napadajima panike učinci kofeina su još ozbiljniji. Ovaj stimulans može dovesti do povišenog broja otkucaja srca, povišenog krvnog tlaka, nesanice i pojačane tjeskobe.