Listopad je mjesec koji je, na globalnoj razini, posvećen borbi protiv raka dojke. Iako je svjesnost o ovom vrlo važnom javnozdravstvenom problemu važno razvijati svakodnevno, u listopadu se održavaju brojne aktivnosti i kampanje kojima se nastoji povećati svijest svih građana o važnosti ranog otkrivanja i prevencije raka dojke. Također, danas, 7. listopada obilježavamo i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke. Zato vam baš danas pišemo o nekim najvažnijim činjenicama koje biste trebali znati o ovom najrasprostranjenijem sijelu raka među ženskom populacijom.
Što je rak dojke?
Rak dojke je zloćudni tumor koji nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i širiti na okolno, zdravo, tkivo. Riječ je o heterogenoj skupini tumora s više različitih podtipova. Dijeli se prema vrsti tkiva iz kojeg je rak nastao i prema stupnju proširenosti. Različiti podtipovi ponašaju se drugačije – neki su vrlo agresivni, odnosno brzo rastu i šire se u ostale dijelove tijela (metastaziraju), dok neki rastu vrlo sporo i šire se tek kada dosta narastu. Ipak, važno je napomenuti kako se čak i isti podtip raka može ponašati različito kod različitih žena.
Rizični čimbenici
Iako točni uzroci i specifični (detaljni) mehanizmi nastanka raka dojke još uvijek nisu u potpunosti poznati, znamo da postoje rizični čimbenici koji su nedvojbeno povezani s njegovim nastankom. Razlikujemo endogene (unutarnje) i egzogene (vanjske) rizične čimbenike za razvoj raka dojke. Samo na neke (uglavnom egzogene) čimbenike možemo utjecati. Neki od najznačajnijih rizičnih čimbenika su:
- Ženski spol – rak dojke može se pojaviti i kod muškaraca, ali je znatno češći kod žena. Također, upravo je ovo sijelo raka najrasprostranjenije kod žena.
- Starija životna dob – rizik od raka dojke raste sa starijom životnom dobi. Najčešće se javlja kod žena koje su prošle menopauzu, odnosno kod onih starijih od 50 godina.
- Prethodni rak dojke ili ostale bolesti dojke (u osobnoj anamnezi) – različite promjene, čak i benigne, mogu povećati rizik, odnosno vjerojatnost razvoja raka dojke. Također, one žene koje su se liječile od raka dojke u jednoj dojci imaju povećan rizik za razvoj raka u drugoj.
- Rak dojke u obiteljskoj anamnezi i/ili nasljedni geni koji povećavaju rizik – najveći rizik imaju one žene koje su u izravnoj obiteljskoj liniji (sestra, majka, kćer) imaju povijest raka dojke, posebno u mlađoj životnoj dobi (prije 50-e godine). Važno je napomenuti kako ipak većina žena koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu nikad ne obole od raka dojke. Tu su još i genske mutacije poput BRCA1 i BRCA2 koji mogu uvelike povećati rizik.
- Pretilost i manjak tjelesne aktivnosti – ovo je povezano s većim brojem masnih stanica kod pretilih osoba. Masne stanice proizvode estrogen, a visoke razine estrogena povećavaju rizik raka dojke.
- Prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje – alkohol može podići razine estrogena i drugih hormona te se povezuje s hormon-receptor-pozitivnim tipovima raka dojke. Pušenje je jedan od najpoznatijih rizičnih čimbenika raka općenito, a prema posljednjim istraživanjima i raka dojke, posebno kod mlađih žena (prije menopauze).
Važnost ranog otkrivanja
Rano otkrivanje raka dojke od neizmjerne je važnosti za što bolji i uspješniji proces liječenja. Bolest otkrivena u ranom stadiju može se izliječiti kod više od 90% oboljelih.
Samopregled, mamografija i ultrazvuk dojki tri su glavne metode ranog otkrivanja raka dojke. Važno je napomenuti da su samo mamografija i ultrazvuk kliničke metode, odnosno klinički pregledi koje je važno obavljati čak i ako redovito radite samopregled.
U RH se od 2006. provodi Nacionali program ranog otkrivanja raka dojke. Unutar programa, svake dvije godine na pregled se pozivaju sve žene u dobi od 50 do 69 godina na mamografski pregled. Programom se nastoji smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti ga u što ranijem stadiju kako bi se poboljšala kvaliteta života oboljelih od raka dojke.