Mitovi o prehrani u koje trebate prestati vjerovati

Skloni ste pratiti trendove u zdravoj prehrani bez da ih propitujete? Koliko neke dijete mogu biti efikasne, toliko mogu postati i dugoročno neodržive i štetne. Vjerujemo da ste smanjili struk ako ste nekoliko tjedana izbjegavali ugljikohidrate, ali to ne mora nužno značiti da će takva dijeta biti održiva neko duže vrijeme bez posljedica. Ako lako vjerujete svemu što pročitate na internetu, vrijeme je da posumnjate u sljedeće mitove o prehrani:

1. Izbjegavanje ugljikohidrata u prehrani uvijek vodi mršavljenju

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata postale su vrlo popularne jer mogu dovesti do brzog napretka u kratkom periodu. No kada provodite ovakvu vrstu dijete, potrebno je puno opreza. Dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata ne znači nužno da je zdravo imati visok unos masti. Općenito, ne preporučuje se potpuno uklanjanje bilo koje skupine hrane ili pretjerana konzumacija bilo koje od njih.

Naravno, možete vrlo brzo izgubiti kilograme kad prvi put smanjite unos ugljikohidrata, ali jesti s tako strogim ograničenjima možda će biti teško održati dugoročno. To često rezultira yo-yo efektom koji ne samo da narušava zdravlje vašeg tijela, već vas i obeshrabruje ako pokušavate napraviti istinsku promjenu načina života.

Umjesto toga biste trebali konzumirati sve makronutrijente u umjerenim količinama. Ako ste i dalje zainteresirani za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata, važno je prvo razgovarati s liječnikom ili nutricionistom kako biste bili sigurni da u svojoj prehrani dobijete sve hranjive tvari koje vaše tijelo treba za normalno funkcioniranje.

2. Masnoća je nezdrava

Vašem tijelu trebaju masti kako biste se zasitili i imali dovoljno energije za pravilno funkcioniranje.

Međutim, postoji razlika između zdravih masti (polinezasićene i mononezasićene masti) i nezdravih (trans masti i neke zasićene masti). “Dobre” masti dobivate iz namirnica poput maslinovog ulja, orašastih plodova, ribe i biljne hrane, dok se one nezdrave često nalaze u prerađenoj hrani i životinjskim proizvodima poput crvenog mesa. Zdrave masti mogu vas zasititi i spriječiti prejedanje, a neke od njih mogu pozitivno utjecati na vaše zdravlje (poput omega-3 masnih kiselina koje štite zdravlje srca).

3. Kava je nezdrava

Ako ste ljubitelj kave, možete odahnuti. Ovaj napitak nije direktno povezan sa zdravstvenim problemima. Jedina je iznimka ako je unos kofeina previsok, a vi naglo prestanete piti kavu. Kao rezultat toga imat ćete simptome odvikavanja – poput glavobolje.

Neka istraživanja potvrdila su da kava ima velike zdravstvene beneficije i može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, oštećenja jetre, pa čak i Alzheimerove bolesti. Kava je također svrstana u vodeće izvore antioksidansa povezanih s prehranom koji mogu spriječiti razne kronične bolesti. Isto tako, kava može poslužiti kao pre-workout napitak za trening jer poboljšava fokus i daje vam brzi nalet energije za izvođenje vježbi.

Ono na što biste trebali obratiti pažnju je količina kave koju pijete tijekom dana i u kojem obliku. Primjerice, trebali biste izbjegavati dodani šećer ili smanjiti njegov unos kako biste izbjegli nagli rast i pad krvnog šećera, što može dovesti do debljanja. Također, čim više kave pijete, dugoročno će vam trebati veća doza za isti učinak kakav ste imali prvog dana kada ste popili svoju prvu kavu. Zbog toga pripazite na unos kofeina i umjereno uživajte u ovom napitku.

4. Salata je uvijek najzdravija opcija

Mnogi ljudi misle da je odabir salate kao obroka uvijek zdrava opcija. No svi dodaci u salatu koje nagomilate mogu povećati razinu šećera, masnoća i količinu kalorija tako da bude u istom rangu s hamburgerom ili bilo kojom drugom vrstom junk fooda. Zbog toga biste trebali izbjegavati preljeve i umake koji sadrže previše dodanih šećera i zasićenih masnoća te ih zamijeniti zdravim i niskokaloričnim varijantama. Kako biste bili sigurni da je vaša salata što zdravija, dodajte joj zeleno lisnato povrće, proteine (npr. jaja ili pileća prsa) i malu porciju zdrave masnoće (iz orašastih plodova i avokada). Također, koristite i zdravije varijante ulja poput maslinovog, koje vam pomaže da apsorbirate sve hranjive tvari topive u mastima koje jedete, i zasićuje vas kako biste smanjili želju za visokokaloričnim i nezdravim preljevima.

5. Jaja su loša za zdravlje krvožilnog sustava

Dijetalni kolesterol godinama se pogrešno optužuje da nam povisuje razinu kolesterola u krvnim žilama. Utvrđeno je da zasićene masti i transmasti utječu na povećanje razine kolesterola u krvi. I dok su jaja – uključujući i žumanjke – bogata kolesterolom, relativno su siromašna zasićenim mastima. Puno je istraživanja provedeno posljednjih godina koja su dokazala da cijelo jaje zapravo može biti dio zdrave prehrane i kod većine ljudi ne utječe značajno na razinu kolesterola te ne povećava rizik od srčanih bolesti.