Masti i njihov učinak na organizam

Kada govorimo o zdravoj balansiranoj prehrani, podrazumijeva se da je bogata mikronutrijentima i vlaknima te da ima optimalan omjer makronutrijenata. Makronutrijente djelimo na proteine, ugljikohidrate i masti.

Proteini su građevni blokovi odgovorni za izgradnju tkiva, ugljikohidrati djeluju kao gorivo i daju nam energiju za aktivnosti koje imamo u našoj svakodnevnici, a o mastima ćemo malo opširnije pisati u ovom članku.

Benefiti masti

Masti su makronutrijenti koji su nakon ugljikohidrata sekundarni izvor energije,, ali nam koriste i kao skladište za energiju koja nije iskorištena te služe za apsorpciju tvari topivih u masti kao što su vitamini A, D, E i K.

Postoji još puno benefita masti; sudjeluju u izgradnji stanica, važne su za zdrav hormonalni balans, pružaju zaštitu za organe, sudjeluju u stvaranju vitamina D, jačaju imunitet i važan su izvor masnih kiselina.

Zasićene i nezasićene masne kiseline

Masnoće ili lipidi sastoje se od masnih kiselina koje mogu biti povezane jednostavnim ili složenim vezama. One koje su povezane jednostavnim ili jednostrukim vezama su zasićene masne kiseline, a one koje su povezane složenim ili dvostrukim vezama su nezasićene masne kiseline.

Nezasićene kiseline još djelimo na mononezasićene i polinezasićene masne kiseline. Razlikuju se po vrsti kemijskih veza između molekule pa tako kod nezasićenih masnih kiselina postoji jedna (mono) ili više dvostrukih veza (poli) između ugljikovih atoma.

Neki od izvora zasićenih masnih kiselina su jaja, vrhnje, sir, kokosovo ulje, palmino ulje, maslac, životinjsko meso i najčešće su u krutom stanju na sobnoj temperaturi za razliku od nezasićenih masnih kiselina. Nekada su se ove masnoće smatrale štetnima i jednim od najvećih uzročnika krvožilnih bolesti, no danas imamo sve više dokaza koje ipak osporavaju ovakve tvrdnje.

S druge strane neki od izvora nezasićenih masnih kiselina su orašasti plodovi, biljna ulja i riba.

Omega 3

Sigurno ste svi čuli za omega masne kiseline koje se često opisuju kao „dobre masti“ jer povisuju dobar i snizuju loš kolesterol. Omega 3 i 6 su najpoznatije polinezasićene masne kiseline koje nazivamo i esencijalnim masnim kiselinama jer ih naše tijelo ne može samostalno sintetizirati, pa ih moramo unositi hranom. Važne su za zdravlje kardiovaskularnog sustava, zdravlje mozga te smanjenje rizika od razvoja demencije kod starijih ljudi. Prvenstveno bi bilo dobro unositi više omega 3 masnih kiselina kroz suplementaciju ili češće konzumiranje ribe (srdela, inćun, brancin, skuša, tuna, losos) dok je omega 6 i više nego zastupljena u današnjoj prehrani kroz razne žitarice koje viđamo u trgovinama; kao i u namirnicama poput soje, oraha te mnoštvu biljnih ulja. Masti koje mogu povisiti loš kolesterol i koje pokazuju da mogu biti uzročnik razvoja dijabetesa i krvožilnih bolesti su transmasne kiseline koje nastaju proizvodnjom čvrste masti iz biljnih ulja, a često ih nalazimo u grickalicama, keksima, brzoj i prženoj hrani. Najbolje bi bilo ovakvu hranu izbjegavati ili što rjeđe konzumirati.

Umjereno konzumiranje masnih kiselina dobro je za zdravlje, no na kraju bih ipak preporučio da se generalno više fokusiramo na unos nezasićenih masnih kiselina. Pokušajte u svoju prehranu uvrstiti namirnice kao što su maslinovo ulje, avokado, riba, orašasti plodovi ili njihovi maslaci. Tijelo će vam na tome biti zahvalno. 🙂