Analizom 3 tisuća danskih blizanaca se pokazalo da oni žive puno duže od glavnine populacije. Autori istraživanja misle kako je razlog tome što cijeli život imaju društvenu potporu. Da je tome tako potvrđuje i istraživanje Sveučilišta Washington u kojem se ističe da blizanci ne samo da imaju najboljeg prijatelja od trenutka kad se rode, već također žive duže od onih koji su rođeni “sami”.
U ranijim istraživanjima blizanci su obično korišteni kako bi se ispitali utjecaji prirode i okoline na njihovo zdravlje, a ovo dansko istraživanje po prvi put se bavilo životnim vijekom blizanaca. Podaci su pokazali da blizanci oba spola imaju nižu razinu smrtnosti od ostatka populacije.
Zanimljivo, istraživanje je pokazalo i da “jednojajčani” blizanci žive duže od “dvojajčanih“, koji također u prosjeku žive duže od glavnine populacije. Istraživači tvrde da postoje “određeni dokazi” kako su identični blizanci međusobno povezaniji od “dvojajčanih”, jer navodno lakše znaju prepoznati koje su potrebe onog drugog.
Način izračuna
Istraživači su do zaključka došli tako što su uzeli podatke 3 tisuće blizanaca istog spola rođenih u razdoblju od 1870. do 1900. Nakon toga su usporedili njihov životni vijek s ostatkom danske populacije. Za muškarce su izračunali kako je najveća razlika viđena kod onih u srednjim 40-im godinama. Naime od 100 dječaka iz glavnine populacije 84 ih je bilo i dalje živo kad su napunili 45 godina, dok je blizanaca bilo 90. Kod žena je pak najizraženija razlika bila u ranim 60-ima, kada je 10 blizankinja više doživjelo tu dob.
Autori smatraju kako su rezultati takvi u korist blizanaca zbog društvene potpore, a pozivaju se na slična istraživanja koja pokazuju da osobe koje su u braku u prosjeku žive duže i zdraviji su od onih koji žive sami. Isto se može reći i za osobe koje imaju širok krug dobrih prijatelja koji nas mogu poticati da se npr. ostavimo loših navika, ili da nam budu potpora i utjeha u teškim životnim ili zdravstvenim situacijama.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.