Istina iza informacija na pakiranju proizvoda

Svi koji se žele zdravije hraniti i svome tijelu osigurati prirodne, nutritivno bogate i zdrave namirnice, prilikom kupovine čitaju što im proizvođači u proizvodu nude i koje sastojke u njega stavljaju. S obzirom na to da je za prodaju važan dobar marketing, često puta proizvodi budu primamljivo upakirani s natpisima koji sugeriraju da je riječ o zdravim namirnicama. U nastavku vam donosimo nekoliko najčešćih natpisa i istinu koja stoji iza njih.

Gluten free

Prodaja bezglutenskih proizvoda koji su namijenjeni osobama oboljelim od celijakije ili onima koji ne mogu probaviti gluten, u posljednje vrijeme je u stalnom porastu. Do popularizacija ovih proizvoda dolazi onda kada slavne osobe javno progovore o boljem osjećaju koji se javlja kada izbace gluten iz svoje prehrane. Međutim, mnogi još uvijek pogrešno vjeruju da će uz ove proizvode smršaviti, odnosno da proizvodi bez glutena pomažu u borbi s viškom kilograma.

Istina: Bezglutenski proizvodi skuplji su i nepotrebni osobama koji ne pate od celijakije (prema istraživanju, tek 1 od 133 osobe pati od ove bolesti) ili nisu osjetljivi na gluten. Druga skupina nema dijagnosticiranu bolest, ali imaju simptome poput proljeva ili migrene kada konzumiraju gluten. Bezglutenski proizvodi nisu sinonim za zdravlje kako mnogi misle. Štoviše, ovi proizvodi često sadrže više kalorija, a manje vlakana nego ostali proizvodi od žitarica jer se u njih stavljaju dodatni škrob, šećer i masnoće kako bi bili ukusniji. Također, mnogi takvi proizvodi nisu obogaćeni željezom ili B vitaminima kao ostali proizvodi od žitarica.

Domaće

Proizvođači se trude u koje god proizvode mogu progurati epitet “domaće”. Ta riječ ima težinu i uz nju se vežu konotacije vezane uz zdravlje, a samim time proizvod ima prednost pred drugim “ne domaćim” proizvodima. Ako je nešto domaće, onda nije procesirano i ne sadrži gomilu aditiva. Barem bi tako trebalo biti.

Istina: Voće i povrće uzgojeno u domaćem podneblju svakako ima prednosti. Proizvodi u supermarketima često danima putuju, a to može utjecati na smanjivanje hranjivih tvari poput vitamina C ili folne kiseline, dok kod lokalnih uzgajivača koji prodaju svježe namirnice to nije slučaj. Također, lokalno meso i perad nisu automatski zdraviji, ali su životinje vjerojatnije uzgajane humanije nego u tvornicama. Unatoč tome, lokalno meso ne znači nužno da je i organsko. Stoga, ako želite biti sigurni da ne jedete namirnice s pesticidima, antibioticima ili dodanim hormonima, pitajte uzgajivača ili prodavača kako je hrana ili životinja bila uzgajana.

Low fat

Prema istraživanju provedenom u Journal of Marketing Research, dokazano je da ljudi konzumiraju 30% više proizvoda kada na njemu piše da je low fat. Promoviranje samo jednog pozitivnog aspekta dovoljno je da ljudi pomisle kako ga mogu pojesti u većoj količini bez grižnje savjesti.

Istina: Mnogi low fat proizvodi sadrže isti broj kalorija kao i regularni proizvodi. Proizvođači umjesto masnoća stavljaju šećere kako bi proizvod zadržao jednako dobar okus. Uz to, izbjegavanje masti može imati kontraefekt kod mršavljenja. Osim što su zadužene za hormonalni balans, masti će vas dugoročno zasititi, tako da u konačnici konzumacija low fat proizvoda koji su prepuni šećera nema nikakvog smisla jer prije osjećate glad i postajete ovisni o šećeru. Međutim, to ne znači da su sve malomasne namirnice loše. Uvijek je dobra opcija kupiti čisto crveno meso ili perad, kao i tvrdi sir ili mlijeko koji imaju tek u manjoj mjeri reducirane masnoće.

Cjelovito zrno

Kada nekoga pitate zašto kupuje proizvod, primjerice kruh od cjelovitog zrna, većina će vam reći da je razlog tome jer je taj kruh zdraviji. Svakako da su proizvodi od cjelovitog zrna zdraviji. Brašno od cjelovitog zrna sadrži oko 25% više proteina, 78% više vlakana i 93% više vitamina E od običnog brašna.

Istina: Nemojte se zavaravati etiketama na kojima piše da je proizvod napravljen od cjelovitog zrna. Kada kupujete takvu namirnicu, budite sigurni da je napravljena 100% od cjelovitog zrna. Proizvođač vas nije slagao kada je napisao da je namirnica od cjelovitog zrna – ona to doista i je, ali u vrlo malom postotku. Pažljivo pročitajte sastav jer bi na prvom mjestu trebalo pisati primjerice ‘cjelovito pšenično brašno’ umjesto ‘pšenično brašno’. Drugi pokazatelj vam može biti to što proizvod od cjelovitih žitarica treba imati bar 3-4 grama vlakana.