U našem tijelu postoje tri vrste mišića: glatki, srčani i poprečno-prugasti mišići. U ovom članku govorimo o poprečno-prugastom mišićnom tkivu i njegovoj građi.
Poprečno-prugasti mišići su mišići koji sudjeluju u pokretanju tijela te ih nazivamo još i skeletni mišići. Oni su aktivan dio pokretačkog sustava, a oblikuju ih manje ili veće skupine prugastih mišićnih stanica, tj. mišićna vlakna.
Mišićna vlakna obavija vezivo, a unutar snopa ih povezuje unutarnja opna = endomisyum. Snopove i svežnjeve mišićnih vlakana povezuje tanka pokrivna opna = perimysium. Izvanjska ovojnica koja obavija cijeli mišić, naziva se epimysium. Mišićna vlakna protežu se kroz cijeli mišić te su duga više od 35 cm. Membrana mišićne stanice naziva se sarkolema i sastavljena je od prave mišićne membrane i vanjskog sloja polisaharidne tvari. Vanjski sloj sarkoleme spaja se na kraju mišića s tetivnim vlaknima.
Unutar mišićne stanice nalazi se želatinasta masa sarkoplazma. Sarkoplazma je sastavljena od minerala, glikogena, masti i otopljenih bjelančevina. Od citoplazme većine ostalih stanica u tijelu razlikuje se po velikoj količini pohranjenog glikogena i po tome što sadrži bjelančevinu mioglobin koja ima sposobnost vezanja kisika. U sarkoplazmi se nalaze stanične organele, a među njima se nalazi sarkoplazmatski retikulum. Sarkoplazmatski retikulum sastavljen je od uzdužnih cjevčica koje završavaju završnim cisternama. U sarkoplazmatskom retikulumu pohranjuju se ioni kalcija koji su vrlo bitni za mišićnu kontrakciju. Tu su i poprečni kanalići, tj. T-cjevčice. T-cjevčice poprečno prelaze s jedne strane na drugu, tanke su i čine nastavak stanične membrane. Omogućuju nam prijenos akcijskog potencijala s membrane duboko u unutrašnjost mišićnog vlakna.
Unutar sarkoplazme nalaze se i miofibrile, tj. mišićna vlakanca, a svako mišićno vlakance sadrži velike polimerizirane molekule nitastih bjelančevina. Te su nitaste bjelančevine važne za mišićnu kontrakciju, a nazivamo ih miozin (deblje niti) i aktin (tanje niti). Miozin i aktin leže paralelno jedna uz drugu te djelomično ulaze jedne među druge. Zbog toga su vidljive svjetlije i tamnije pruge koje čine poprečno-prugasto mišićno tkivo. Aktinske su niti jednim dijelom pričvršćene za Z-ploče od njih se protežu na jednu i drugu stranu te ulaze u miozinske niti.
Z-ploča građena je od nitastih bjelančevina koje se razlikuju od aktina i miozina. Prolazi od miofibrile do miofibrile te povezuje susjedne miofibrile kroz cijelu mišićnu stanicu. Prostor koji se nalazi između dvije Z-ploče naziva se sarkomera. Sarkomera je osnovna funkcijska jedinica miofibrila.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.