Mogućnost primjene EFA u sportu

Govorimo o masnoćama životinjskog i biljnog podrijetla; o tome na kojoj temperaturi masnoće prelaze u tekuće stanje; govorimo o mastima i uljima; nezasićenim i zasićenim masnoćama. Teško je snaći se u gustoj šumi izraza. Već smo mnogo puta pisali o različitim djelovanjima esencijalnih masnih kiselina, a sad je došlo vrijeme da tu temu temeljitije obradimo. Obećajem da ću nastojati biti jasan. Oni izdržljiviji trebat će preživjeti objašnjenja svega nekoliko pojmova koji zvuče nepoznato.

Struktura masnoća

Lipidi su kemijski spojevi promjenjive strukture, uz fosfolipide i druge tvari ovdje spadaju i karotinoidni spojevi (npr. bojilo beta-karoten) i neutralne masnoće. Neutralne masnoće tvore masne kiseline u spoju s glicerinom tvoreći mono-, di- i trigliceride. Imaju veliku ulogu u rastvaranju-absorpciji vitamina te kao toplinski izolatori i izvori energije. 1 gram daje organizmu 9.3 kcal energije. Masne kiseline su, kao što se može vidjeti, spojevi s duljim i kraćim lancem ugljikovih atoma.

Kod nezasićenih kiselina, prva nezasićena dvojna veza – gledajući od metilne grupe na kraju lanca – može biti kod trećeg ili šestog atoma ugljika. Temeljem toga, nezasićene masne kiseline dijele se na n-6 i n-3 ili, drugim riječima, omega-6 (linolna kiselina (LA), arahidonska kiselina (AA)) i omega-3 (alfa-linolenska kiselina (ALA), eikozapentaenska kiselina (EPA), dokozaheksaenska kiselina (DHA)) masne kiseline. Postoje i omega-9 masne kiseline, ali one nisu esencijalne. Ako nemaju dvojnih veza, tada je logički riječ o zasićenim masnim kiselinama.

Potrebe

Službena preporuka za zdravoga čovjeka izraženo u potocima energije (1):

• zasićene masne kiseline (SFA) 7-10 en%
• jednostruko nezasićene masne kiseline (MUFA) 10-15 en%
• višestruko nezasićene masne kiseline (PUFA) 7-8 en%

unutar toga:

• n-6 <7-8 en%
• n-3 2 g linolenske kiseline + 200 mg LPUFA (dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline) ~ EPA+DHA
• trans-masne kiseline maksimalno 5 g dnevno, odnosno 2 en%
• kolesterin maksimalno 300 mg/dan.

Preporučuje se da unos masnoće ne premaši udio od 25-30% unesenih kalorija te da unos zasićenih masnoća ne premaši trećinu količine ukupno unesenih masnoća. Optimalni omjer omega-6 : omega 3 masnih kiselina je 5:1-10:1, dok taj omjer u našoj prehrani može dosegnuti i omjer 25:1. (2) Prema domaćem istraživanju omjer linolna:linolenska kiselina je trenutno između 16:1-20:1, (3) Gore navedene preporučene vrijednosti unosa se u slučaju bolesti, posebnih razloga ili životnih situacija te prehrambenih navika, mogu mijenjati.

Kakva je situacija u praksi na području unosa esencijalnih masnih kiselina?

Određene namirnice sadrže dugolančane, višestruko nezasićene masne kiseline – linolnu, linolensku, arahidonsku, eikozapentaensku (EPA) i dokozahexaensku (DHA) kiselinu. To su esencijalne ili djelomično esencijalne masne kiseline, što znači da ih organizam sam ne može stvoriti ili je njihova tvorba moguća u nedovoljnoj količini. Alfa-linolenska kiselina (EFA) je esencijalna masna kiselina, što znači da je potrebna za zdravo funkcioniranje našega organizma, ali ju on ne može proizvoditi. Esencijalnom masnom kiselinom smatramo još linolnu kiselinu i povremeno arahidonsku kiselinu. Linija omega-6 kreće s linolnom kiselinom iz koje se tvori gama-linolenska kiselina te arahidonska kiselina. Linija omega-3 kreće s alfa-linolenskom kiselinom iz koje nastaje eikozapentaenska te dokozaheaksaenska kiselina. U mnogim se knjigama kao prihvaćena činjenica može pronaći tvrdnja da je naše tijelo sposobno iz masnih kiselina – linolne kiseline (n-6) i alfa-linolenske kiseline (n-3) – stvoriti arahidonsko, eikozapentaensku i dokozaheksaensku kiselinu te nas unos dovoljnih količina esencijalnih masnih kiselina, u principu, opskrbljuje s dovoljno EPA i DHA.

Esencijalne masne kiseline i tvari unesene skupa s njima (na primjer vitamin E) su neizostavne za održavanje anaboličkih procesa mišića. Linolna kiselina sprječava pretvaranje alfa-linolenske kiseline u EPA i DHA u velikim količinama. To je, nažalost, česta pojava u našoj prehrani. Primjerice, suncokretovo ulje bogato je linolnom kiselinom, dok je bogati izvor alfa-linolenske kiseline laneno ulje (i u manjoj mjeri sojino ulje te druga rijetko korištena ulja, kao, na primjer, ulje iz konoplje) kojega, upravo u interesu pojačane tvorbe EPA i DHA – često preporučujemo sportašima, bodybuilderima. EPA i DHA se u većim količinama mogu pronaći u ulju morskih riba, ali se zbog zemljopisnih karakteristika kod nas relativno rijetku konzumiraju. Važno je pitanje nadoknađuje li alfa-linolenska kiselina na odgovarajući način EPA i DHA? Unos ALA u vegetarijanskoj, a osobito veganskoj prehrani je općenito nizak, dok je unos LA visok, što samo po sebi sprječava pretvorbu ALA. Dok je prijelaz LA u AA u svakome relativno učinkovit, manje od 5-10% unesenog ALA se pretvara u EPA, odnosno 2-5% prelazi u DHA, što je vrlo niska razina te zbog toga potrebe za n-3 (a unutar toga potrebe za ALA ako drugo ne konzumiraju) kod vegetarijanaca može biti veća od potrebe ljudi koji se hrane raznovrsnijom hranom.

Konzumiranje ulja raznih orašastih plodova u slučaju vegetarijanaca može kom­penzirati nisku razina unosa EPA i DHA, međutim to je ograničenog djelovanja. Može pomoći i konzumiranje „pametnih jaja” kao i omega-3 mlijeka, iako to više ne vidim često u prodavaonicama. Vrijedi istaknuti da kod vegetarijanaca i unos L-karnitina i taurina (6) te kreatina također može biti niži od prosjeka. Postoje stručnjaci koji navedene tvari tretiraju kao esencijalne/uvjetno esencijalne hranjive tvari, unatoč činjenici da je za njihovu tvorbu sposoban i organizan, međutim to je moguće u ograničenoj količini.

Dopuna može imati pozitivan utjecaj na učinak i rad našega tijela, kao što to pokazuje utjecaj dopune kreatinom na vegetarijance i njihove testove Inteligencije (7), čak iako to nije u potpunosti dokazano. S pravom možemo pretpostaviti prednosti STRUČNOG korištenja. Primjerima sam želio ukazati na činjenicu kako pojam „esencijalni” niti blizu nije tako krut kakvim ga se predstavlja. Još je jasniji primjer kako su vitamini uzalud „esencijalne” tvari i među njima postoje oni koje u većoj ili manjoj količini proizvede naš organizam i obratno, uzalud naš organizam proizvede neke vitamine, svejedno ih ubrajamo u esencijalne tvari. Uvrštenje EPA i DHA u ovu kategoriju nije ideja koja je pala s neba. Vegetarijanci su posebna skupina, međutim za većinu je populacije karakteristična prehrana bogata omega-6 (npr. već spominjanim suncokretovim uljem), što sprječava pretvorbu omega-3 (tako djeluju i trans-masnoće). (8) Kod potreba smo mogli pročitati kako optimalni omjer unosa omega-6: omega-3 iznosi 5:1-10:1, dok taj omjer u našoj prehrani može dosegnuti i 25:1 (2), a to posredno, kao što ću to kod detaljnije objasniti kod eikozanoida, može intenzivirati pojavu mnogih zdravstvenih problema kao što su pojava srčanih oboljenja, raka, dijabetesa, osteoporoze i brojnih imunosno-upalnih bolesti. (5)

Istraživači su tijekom drugih ispitivanja došli do daljnjih zanimljivih zaključaka: pretvorba alfa-linolenske kiseline u eikozapentaensku kiseline kod muškaraca je ograničena, a daljnja pretvorba u dokozaheaksaensku kiselinu je vrlo mala. Alfa-linolenska kiselina se kao supstrat beta-oksidacije (razgradnje masnoća) kod žena troši u manjoj mjeri nego kod muškaraca, dok je pretvorba u masne kiseline s duljim lancima veća. (9) Pogreške u unosu masnih kiselina mogu se pojaviti i u našoj prehrani. To bismo mogli promijeniti promjenom izvora masnoća, promjenom prehrambenih navika te po potrebi dopunom prehrane. To je istinito u slučaju muškaraca. To čini opravdanim korištenje lanenog ulja koje ima svoje posebne prednosti – na primjer, podržava ga činjenica da laneno ulje sadrži veliku količinu lignana, a te tvari mogu doprinijeti prevenciji određenih kancerogenih oboljenja. (10)

Sada pogledajmo zašto su nam uopće potrebne EFA masne kiseline.

Uloga esencijalnih masnih kiselina u našem organizmu

Masnoće našem organizmu služe kao gorivo, a potrebne su i za apsorpciju vitamina topivih u mastima. To nije sve, suženi su nam vidici ako kao njihovu ulogu vidimo samo to. One su, uz davanje energije, sastavni dio membrana naših stanica, baš kao što je to i kolesterin, kojega se na pojednostavljen način označava štetnim, nezamjenjive su u koagulaciji krvi, radu živčanog sustava i upalnim procesima. Pozitivne posljedice mediteranskog tipa prehrane kao što su smanjena pojava kancerogenih bolesti, prevencija povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze, mogu se zahvaliti i povećanoj konzumaciji ribe. Naravno, u tome svoju ulogu imaju i antioksidanti i jednostruko nezasićene (omega-9) masne kiseline iz maslinova ulja. Esencijalne masne kiseline, a osobito EPA, mogu biti korisne i u terapiji kroničnoga umora (11) i prevenciji pojedinih kancerogenih oboljenja.

Djelovanje na živčani sustav

DHA je važan strukturalni sastojak sive moždane mase i retine i u velikoj se količini mogu pronaći u testisima i spermi. Njezina niska razina može se dovesti u svezu s brojnim živčanim oboljenjima i problemima u ponašanju (depresija, shizofrenija) (5). Niska razina unosa EPA i DHA može nepovoljno djelovati na razvoj dječjeg mozga i inteligenciju, iako se ovo potonje često dovodi u sumnju. (13). Sve više podataka podupire tvrdnju da mogu umanjiti agresiju i učestalost nasilnog ponašanja. (14)

Smanjenje upala i bolova: eikozanoidi

Naziv eikozanoid ukazuje na 20 atoma ugljika i zbirno je ime to za prostagladine, tromboksane i leukotriene nastale iz masnih kiselina. Početak tvorbe eikozanoida u svojoj osnovi kreće iz linolne kiseline iz skupine omega-6, ali se razvija na liniji omega-3. Prema slici, iz linolne kiseline nastaje DGLA (dihomo gama-linolenska kiselina). Iz nje također nastaju eikozanoidi, ali se iz DGLA stvara i arahidonska kiselina (Arachidonic Acid, AA) iz koje, u više stupnjeva, nastaju eikozanoidi.

Enzim 5-lipoksigenaza proizvodi leukotriene, a 15-lipoksigenaza lipoksine, no za nas je važnije da cikloogenaze, a zatim endoperoksidaze od njih stvaraju prostaglandine, prostacikline i tromboksane. Stvaranje eikozanoida iz AA je važno za organizam, ali njihova relativna hiperprodukcija u odnosu na eikozanoide podrijetlom iz EPA može pojačati pojavu mnogih zdravstvenih problema, primjerice, bolesti srca, raka, dijabetesa, osteoporoze i brojnih imunosno/upalnih oboljenja. (5) Acetilsalicilna kiselina i drugi nesteroidni analgetici (NSAlD-i: ibuprofen, itd.) sprječavaju i tvorbu prostagladina koji sudjeluju u upalnim procesima. Acetil-salicilna kiselina blokira sintezu tromboksana A2 trombocita (krvnih pločica) što je povoljno kada je netko sklon sudaranju krvnih pločica, jer je to potaknuto od strane TBX-A2. Krvni ugrušci mogu uzrokovati vrlo ozbiljne probleme u našem organizmu.

Iz omega-3 masnih kiselina nastaju tromboksani i prostagladini koji sprječavaju sudaranje krvnih pločica i nastanak tromboze (anti-trombo-geno djelovanje) te imaju anti-aritmijsko djelovanje, čime smanjuju opasnost od srčane aritmije i srčanog infarkta, ali i smrtnost nakon infarkta. Imaju ulogu i u sintezi prostagladina koji sprječavaju upalne procese (pa i upale zglobova). Dakle, svima su nam jako potrebni eikozanoidi koji se sintetiziraju iz omega-3. Korištenje nesteroidnih analgetika raširilo se među stanovništvom za smanjenje bolova i upala, a sportaši su često samo uz njihovo korištenje sposobni za treninge. Njihova je mana što su uz njihovo korištenje vezane ekstremne komplikacije (oštećenje bubrega i jetre, stvaranje čira na želucu). Nesteroidni analgetici štete i našim ciljevima izgradnje mišića, a s kreatinom dolaze u nepovoljno uzajamno djelovanje. Dakle, njihovo je uzimanje korisno samo na liječničku preporuku i recept ili na vrlo kratko vrijeme, a uzimanje kreatina je pak riskantno uz primjenu NSAlD-a. Djelovanje nesteroidnih analgetika na organizam je, i prema istraživanjima, mnogo kompleksnije od gore opisanoga. U konačnici, trebali bismo ih izbjegavati. Ono što je pak povoljno jest da korištenje esencijalnih masnih kiselina iz ribljega ulja, prema mišljenju mnogih, može biti alternativna terapijska metoda koja također može umanjiti upalni odgovor i bolove jer može potisnuti sintezu gore opisanih tvari čije djelovanje je često nepovoljno. U stvari, riječ je o utjecaju na sintezu eikozanoida.

Riblje ulje koje sadrži EPA i DHA u prirodnom obliku i kao dopuna je znatno sigurnije rješenje za terapiju upala i bolova s mnogo manje nuspojava nego lijekovi pa su znanstvenici mnogo ispitivali ovaj tip osobi­na ribljeg ulja/omega-3. Rezultati su se slagali s ranijim studijama u kojima su ibuprofen i omega-3 esencijalne kiseline pokazali identičnu učinkovitost u smanjenju bolova u zglobovima! Procese koji se odvijaju u pozadini te pojave djelomično objašnjava pokus na životinjama objavljen u magazinu Life Sciences koji pokazuje kako niskokalorična prehrana temeljena na ribljem ulju može smanjiti razinu vrijednosti upalnog markera i za 90%. Zaključili su da je zajednička primjena smanjenja energije i ribljeg ulja učinkovito potisnula upalne procese povezane s porastom životne dobi. Dopunske tvari na bazi omega-3 ribljeg ulja mogu vjerojatno u budućnosti značiti alternativu umjesto lijekova za smanjenje upalnih procesa. (Naravno, nitko ne smije prema vlastitoj volji promijeniti propisane lijekove.) Kontroliranost istraživanja nije bila odgovarajuća, stoga podaci ukazuju samo na tendenciju te su potrebna daljnja istraživanja. Istraživači upozoravaju na mogućnost pojave teških metala i drugih štetnih tvari u nedovoljno kvalitetnim pripravcima ribljeg ulja. (15,16).

Zaštita srca i krvožilnog sustava

N-3 masne kiseline sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka, imaju protuupalno djelovanje, smanjuju razinu serumskog triglicerida i sintezu VLDL-kolesterina u jetri te povećavaju proizvodnju dušikova oksida (NO) u unutarnjoj opni žila. (17) Omega-3 masne kiseline mogu utjecati na nastanak ateroskleroze te pojavu koronarne bolesti. To vjerojatno vrijedi i za ALA (njezin dobar izvor je laneno ulje), baš kao i na unos EPA i DHA. Od n-3 masnih kiselina nastaju tromboksani i prostagladini koji sprječavaju sudaranje krvnih pločica, nastajanje tromboze (anti-trombogeno djelovanje) te imaju anti-aritmijsko djelovanje čime smanjuju opasnost od srčane aritmije i srčanoga infarkta, ali i smrtnost nakon infarkta.

Regulacija tjelesne težine: borba protiv masnih naslaga

Dugolančane, višestruko nezasićene n-3 masne kiseline su kod pretilih žena, uz primjenu niskokalorične prehrane pod nadzorom liječnika, pojačale gubitak tjelesne težine. Vjerojatno je aktivna komponenta terapije bila dokozaheksaenska kiselina (22:6n-3). (18) Prema jednom drugom istraživanju, višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline iz ribljega ulja su smanjenjem broja stanica masnoga tkiva ograničile pretilost miševa uzrokovanu načinom prehrane. (19).

Rezultati istraživanja potvrđuju da je EPA/DHA sposobna (barem kod životinja) smanjiti nagomilavanje tjelesne masnoće ograničenjem, kako hipertrofije (“dimenzija”) tako i hiperplazije (“količina”) masnih stanica. Zdravome se čovjeku svakako može preporučiti povećanje unosa višestruko nezasićenih EPA/DHA omega-3 masnih kiselina, ako njihov način prehrane sadrži male količine istih. To, uz mnoge druge pozitivne utjecaje, može smanjiti i rizik pojave pretilosti, vjerojatno može ublažiti već nastalu gojaznost, iako ovo zahtijeva daljnja istraživanja.

Jedno je sigurno – kod primjene prehrane sa smanjenim unosom energije unos esencijalnih masnih kiselina se može smanjiti, a to nepovoljno djeluje na očuvanje zdravlja te na ovo treba obratiti povećanu pozornost.

Anaboličko djelovanje

Sposobnost mišića kostura da iskoriste aminokiseline i time izgrade ili obnove bjelančevina koje ga sastavljaju postupno nestaje s porastom dobi jednim je dijelom uzrokovano i smanjenjem osjetljivosti mišića na inzulin. Kako je o dugolančanim višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama podrijetlom iz ribljeg ulja utvrđeno da u inzulinsko-rezistentnim stanjima pojačavaju metabolizam glukoze (grožđanog šećera) na kojega inzulin utječe, njihova je uloga u regulaciji sinteze bjelančevina kojom upravlja inzulin također važna.

Istraživanja u vezi s tim su vršena na zdravim govedima uz primjenu infuzije menhadenskog ribljeg ulja i kontrolne mješavine ulja identične energetske vrijednosti. Rezultati su vrijedni pozornosti: dugolančane omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline pojačale su djelovanje inzulina, povećavajući apsorpciju aminokiselina iz krvi koja se stimulira inzulinom. Jednostavnije rečeno, važnost ovoga očitovala se u tomu što je terapija pomogla sintezu bjelančevina, istodobno je u tijelu smanjeno sagorijevanje aminokiselina, povećana je dostupnost aminokiselina na mišiće kostura, što može doprinijeti anaboličkim procesima. Prema studiji, kronična prilagodba dugolančanim omega-3 višestruko nezasićenim kiselinama rezultirala je većom aktivacijom linije provođenja signala Akt-mTOR-S6K1. Primjena menhaden ulja/omega-3, dakle, može pomoći u metabolizmu bjelančevina osjetljivom na inzulin.

Praktična korist studije u slučaju čovjeka se, zasad, teško može ustanoviti, ali možemo izjaviti da omega-3 masne kiseline te konzumacija riba bogatih istima može pozitivno utjecati na sastav tijela, a nije isključeno niti pozitivno djelovanje na liniju provođenja signala Akt-mTOR-S6K1 reguliranu inzulinom te time i na sintezu bjelančevina. Oštećenje osjetljivosti na inzulin može nastati primjenom lijekova, gojaznošću te zbog niza drugih faktora, a njegovo popravljanje niti slučajno nije nebitno. Istraživanja su obećavajuća, ali su previše svježa kako bismo mogli reći nešto sigurno. (20)

Sažetak

Masnoće u našem tijelu služe kao gorivo. One su sastavnice membrana naših stanica, baš kao i kolesterin kojega se općenito na sličan pojednostavljen način etiketira štetnim. Za naš su organizam osobito važne omega-6 (linolna kiselina) i omega-3 (alfa-linolenska kiselina (ALA), eikozapentaenska kiselina (EPA), dokozaheksaenska kiselina (DHA)) masne kiseline. EPA i DHA se u većoj količini mogu pronaći u ulju morskih riba, ali se one konzumiraju u relativno malim količinama zbog našeg zemljopisnog položaja, baš kao i ALA dostupna iz biljnih izvora. Svega <5-10% konzumirane alfa-linolenske kiseline pretvara se u EPA, a 2-5% u DHA, što je prilično mala količina. Može se pretpostaviti da unos alfa-linolenske kiseline ne bi u svim slučajevima mogao nadoknaditi i zamijeniti unos EPA i DHA (dokozaheksaenske kiseline), uzalud bi od nje u organizmu nastala EPA i DHA, jer je taj proces ograničenoga intenziteta. Naša je prehrana, međutim, siromašna i ALA-om, čime je snabdjevenost EPA-om i DHA-om vrlo niska.

Odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina sprječava nastanak krvnih ugrušaka, ima protuupalno djelovanje, smanjuje razinu serumskog triglicerida i sintezu VLDL-kolesterina u jetri te potiče sintezu dušikova oksida (NO) u unutarnjoj opni krvnih žila. Od njih nastaju tvari koje sprječavaju sudaranje krvnih pločica, stvaranje tromboze (anti-trombogeno djelovanje) te imaju anti-aritmijsko djelovanje čime smanjuju opasnost od srčane aritmije, srčanoga infarkta, ali i smrtnost nakon infarkta. Povoljni utjecaji mediteranskog načina prehrane kao što su manja učestalost kancerogenih oboljenja, prevencija pojave visokog krvnog tlaka i ateroskleroze, mogu se zahvaliti i većoj količini konzumirane ribe.

Istraživanja sve više potvrđuju kako u očuvanju zdravlja dijetama i smanjenju razine tjelesne masnoće veću ulogu mogu dobiti esencijalne masne kiseline podrijetlom iz ribljih ulja. Omega-3 će u budućnosti vjerojatno u mnogim slučajevima moći značiti alternativu za korištenje nesteroidnih analgetika jer pomažu u smanjivanju upalnog odgovora i bolova kod problema sa zglobovima bez nuspojava lijekova.

Niska razina DHA može se dovesti u vezu s brojnim živčanim oboljenji­ma i problemima ponašanja (depresija, shizofrenija), a njezino uzimanje, uz nadzor stručnjaka, može povoljno djelovati na terapiju i prevenciju istih. Primjena omega-3 masnih kiselina (u prvom redu ribljega ulja) kod životinja je pozitivno utjecala na liniju prijenosa signala Akt-mTOR-S6K1 reguliranu inzulinom, što je rezultiralo pojačanom sintezom bjelančevina. Od ovog istraživanja bi kasnije mogli imati koristi i sportaši.

Za sportaše, a osobito bodybuildere je neophodan unos odgovarajućih količina esencijalnih masnih kiselina jer bolesti srca i krvožilnog sustava u jednakoj mjeri prijete trkačima i bodybuilderima. Često i u velikoj količini konzumirane zasićene masnoće te redovito i dugotrajno postojanje viška masnoća i tjelesne težine može dovesti do ozbiljnih problema. I o poznatim bodybuilderima može se čuti kako se podvrgavaju operacijama srca kod kojih je razvoju bolesti vjerojatno prethodila nezdrava prehrana i u priličnoj mjeri upotreba velikih količina anaboličkih steroida. Ove procese treba što učinkovitije prevenirati.

Sve dosad smo mogli živjeti sa spoznajom da smo sa svega nekoliko žličica lanenog ulja dnevno mogli u potpunosti otkloniti brige vezane uz esencijalne masne kiseline. Danas možemo reći da je laneno ulje kao izvor alfa-linolenske kiseline i lignana korisno i važno, ali se preporučuje kombinirano uzimanje s DHA i EPA masnim kiselina podrijetlom iz morskih riba ili nekog drugog podrijetla. Ukoliko se to načinom prehrane ne može riješiti, može biti opravdano korištenje i EFA dodataka prehrani. Na temelju podataka možemo zaključiti kako je konzumacija jela pripremljenog od ribe s visokim sadržajem EPA/DHA, ulja iz sjemenki koja sadrže ALA i različitih dopunskih sredstava sa sadržajem EFA opravdano za svakog zdravog čovjeka, a time i za bodybuildere.

U slučaju terapije lijekovima ili kod ozbiljnih bolesti, prije korištenja bilo kakvog sredstva za dopunu prehrane potrebno je zatražiti savjet liječnika.