Čili papričica je, uz sol, najčešće korišten začin u ljudskoj prehrani, te se koristi već tisućama godina u različitim kulturama i zajednicama i kao lijek. U čili papričici je identificirano više od 200 bioaktivnih komponenata od kojih neke imaju više uloga u našem tijelu. Možemo reći da je molekula kapsaicin najvažnija od njih. Može sačinjavati do 1% ukupne mase same čili papričice te je i glavna komponenta odgovorna za njezin karakterističan okus i osjećaj žarenja.
Scovilleova skala
Scovilleova skala nazvana 1992. po znanstveniku Wilburu Scovilleu služi kao sistem označavanja ljutine čili papričice i prema njoj paprika babura, koja ne sadrži kapsaicin, dobiva 0 Scovilleovih jedinica, čisti izolirani kapsaicin između 15,000,000 i 16,000,000 Scovilleovih jedinica, a najljuća papričica na svijetu nazvana „Carolina Reaper“ oko 2,200,000 Scovilleovih jedinica. Zanimljiv je podatak također da je kapsaicin nepolarna molekula radi čega ne može biti otopljena u vodi nego u mastima i to je razlog zašto nakon konzumacije čili papričice pokušaji ublažavanja osjećaja žarenja ne uspijevaju pijenjem vode nego konzumacijom mliječnih proizvoda bogatijih mastima kao što su punomasno mlijeko, jogurt ili sladoled.
Učinci na zdravlje
Osim u svrhu svojevrsnog sporta, konzumacija čili papričice bogate kapsaicinom zanimljiva je jer može imati pozitivne učinke na zdravlje što je i dokazano u različitim istraživanjima. Neka od njih koristila su kapsaicin u svrhu smanjenja boli i upalnih procesa kod osoba s reumatoidnim artritisom. Zatim, kapsaicin se pokazao kao molekula koja ima antitumorska svojstva s obzirom da potiče apoptozu ili programiranu smrt stanice koja je prirodni proces eliminacije potencijalno kancerogenih stanica te stanica inficiranih određenim virusima u organizmu. Na kraju, kapsaicin je pokazao i antioksidativna svojstva te se predlaže njegovo korištenje u prevenciji i tretmanima neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova.
Može li čili papričica utjecati na mršavljenje?
Još jedan utjecaj kapsaicina u današnje vrijeme postaje sve više zanimljiv, a to je njegov potencijalni utjecaj na regulaciju tjelesne mase. Naime, pretilost je epidemija i još uvijek rastući zdravstveni problem čija se incidencija udvostručila od 1980. godine. Prema procjeni WHO-a (World Health Organisation) iz 2014. 39% odrasle populacije ili 1.9 bilijuna ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu (indeks tjelesne mase ≥ 25 kg/m2 ), dok je 13% ili 600 milijuna ljudi pretilo (indeks tjelesne mase ≥ 30 kg/m2 ). Pretilost je ozbiljan rizični faktor povezan s kroničnim upalnim procesima i metaboličkim sindromima – povišeni krvni tlak, hiperlipidemija i dijabetes tip 2, te različitim komorbiditetima koji iz njih proizlaze kao kardiovaskularne bolesti, kronične bolesti bubrega, srčani i moždani udar te karcinom.
Potencijalni mehanizmi utjecaja kapsaicina na regulaciju tjelesne mase uključuju: 1) povećanu oksidaciju masti i inhibiciju adipogeneze (proces akumulacije masnog tkiva), 2) aktivaciju smeđeg masnog tkiva slično kao što to čini izloženost hladnoći te posljedičnu aktivaciju termogeneze ili proizvodnju topline, 3) supresiju apetita i povećanje osjećaja sitosti regulacijom neuronskih krugova u hipotalamusu i 4) utjecaj na mikrobiotu crijeva i modulacijsku ulogu u probavnom sustavu koja se odnosi na lučenje glucagon-like-peptida 1 koji smanjuje apetit. Iako su potrebna dodatna istraživanja da se razjasni točan utjecaj konzumacije kapsaicina na ove mehanizme i potrebne doze koje bi se mogle koristiti u svrhu prevencije i tretmana prekomjerne tjelesne mase i pretilosti sam kapsaicin nikad neće zamijeniti kalorijski deficit koji je jednostavno nužan za redukciju tjelesne mase.
Čili papričica u prehrani
Unatoč tome, uvrštavanje cjelovite namirnice kao čili papričice u prehrani svakako je preporučljiva i može pomoći u regulaciji tjelesne mase. Ona npr. u doručku prema istraživanjima utječe na smanjenje unosa masti i proteina tijekom ručka, a konzumacija čili papričice kao dio nekog predjela smanjuje ab libitum ili unos energije i ugljikohidrata po volji u nastavku obroka. Osobe koje bi radi problema s probavnim sustavom trebale izbjegavati nadražujuće začine ili osobe koje jednostavno ne podnose ljutinu trebale bi se okrenuti drugim alternativama koje također pokazuju pozitivan utjecaj na regulaciju prekomjerne tjelesne mase kao što su ekstrakt zelenog čaja, kofein, itd.
Literatura:
Zheng, J., Zheng, S., Feng, Q., Zhang, Q., Xiaocorresponding, X. (2017) Dietary capsaicin and its anti-obesity potency: from mechanism to clinical implications. Biosci Rep. 37(3), BSR20170286.
Fattori, V., Hohmann, M. S. N., Rossaneis, A. C., Pinho-Ribeiro, F. A., Verri Jr., W. A. (2016) Capsaicin: Current Understanding of Its Mechanisms and Therapy of Pain and Other Pre-Clinical and Clinical Uses. Molecules. 21(7), 844.
Ludy, M. J., Moore, G. E., Mattes, R. D. (2012) The Effects of Capsaicin and Capsiate on Energy Balance: Critical Review and Meta-analyses of Studies in Humans. Chem. Senses. 37, 103–121.