Dijeta, mršavljenje, transformacija (2. dio)

Svaka transformacija mora biti zanimljiva i prihvatljiva. Taj put mora biti divan. Što se više opterećujete malim detaljima poput koje proteine piti, koliko kalorija unositi, brinete o planu treninga ili omjeru makronutrijenata, to ste manje usredotočeni na slagalicu koja vas doista vodi ka cjeloživotnom uspjehu.

Ugljikohidrati? Koliko je samo znanstvenih istraživanja provedeno… Koja je vaša tvrdnja o njima? Pokušavate li shvatiti koliko točno ugljikohidrata trebate jesti? Borite li se s odabirom proteina? Treba li ih uzimati svakodnevno; nakon svakog treninga? Koja marka je najbolja? Rezultata nema, a smanjili ste kalorijski unos na 1100 kcal dnevno i vježbate 6x tjedno. Ne jedete puno masnoća. Rekli su vam da ste s tim principom za par mjeseci na naslovnici časopisa, no ništa se ne događa… Što nije u redu s vama?

Što je najvažnije u procesu transformacije?

Moje mišljenje, na temelju kojeg uspješno transformiram živote klijenata, jest da ništa od navedenoga nije važno (osim ako ne želite instant rezultate i ako niste profić).

Imati pravi odgovor na gore navedena pitanja neće vas transformirati, niti će vam dugoročno promijeniti život. Ti odgovori opsjedat će vas u životu. Stvorit će vam još samo malo više svakodnevnog stresa te će vas udaljavati od važnih čimbenika na koje biste se trebali usredotočiti ako želite utjecati na životnu promjenu. Ne opterećujte se brojkama, markama, treningom. Radije razmislite kakve namirnice kupujete, što grickate kroz dan, gdje jedete, koliko ste aktivni, kako se osjećate za vrijeme i nakon treninga. Nitko nije postigao transformaciju jer je pio baš te proteine i radio baš te vježbe. Bitna je cjelina i vaše zadovoljstvo na tom putu. Sve što ide na brzaka u 99% slučajeva ne vrijedi. Jeste li vi baš tih 1%?

Ono što ja primjenjujem jest polagano, ‘mic po mic’; nenametljivo, ali uspješno. Ide sporo, ali je životno održivo i primjenjivo. I ne, nije bazirano samo na vježbanje brže, bolje, više, jače te posni sir i piletinu. To je put koji traje, ali dovodi vas do tijela koje volite, do uma koji poštujete te do zdravlja.

Što smatram važnim u tih 80% psihologije i 20% svega ostalog: 

Prehrana je važna, ali nije presudno da mora biti 100% čista, da ne smijete ovo, pa ne smijete ono i ne, nikako ne vrijedi ono: „Idem na dijetu jer moram smršaviti.“. Sve mora biti dostupno u normalnim količinama. Naravno, što se više krećete, što ste aktivniji, to više trošite i to više možete jesti. Vježbate li promišljeno sigurno imate više mišića, što znači da dnevno trošite više kalorija i to uzmite u obzir. Da biste sve to izbalansirali i primijenili potrebna vam je psihologija. Dakle, potreban vam je karakter. Potreban vam je drugačiji pristup od onog na koji ste navikli. Potrebno vam je stjecanje novih navika. Za svaku novu naviku potreban je kontinuitet od 21-30 dana (za neke i više).

Navike koje su važne za rekreativce

1. Kontinuitet treniranja

Za početnika, ovo je najvažnija stavka! Ako redovito trenirate, ući će vam pod kožu. Preskočite li trening nećete se osjećati dobro i energija će vam pasti. Prva faza je zaraziti se treningom – kada to usvojite nesvjesno ćete početi paziti na prehranu.

2. Zadovoljstvo i dobra energija na treningu – unutarnje zadovoljstvo

Ako vam na treningu nije lijepo, mijenjajte gym ili trenera; promijenite atmosferu. Trening ne smije biti stres ili frustracija, već upravo suprotno.

3. Čista i redovita prehrana

Kada malo promijenite svoje razmišljanje o hrani, kada promijenite kada, koliko često i koje namirnice stavljate u usta, zablistat ćete. Male promjene čine čuda!

4. Hormoni

Kontrolirajte hormone. Oni kontroliraju svaku glavnu funkciju vašeg tijela uključujući i glad, razinu aktivnosti, mentalnu funkciju i metabolizam.

5. Aktivnost kroz dan

O Bože, koliko je samo ovo bitno u današnje vrijeme. Život se većini svodi na jutarnje buđenje…LEŽIMO… Odlazimo do garaže, ulazimo u auto ili javni prijevoz…SJEDIMO… Dolazimo u ured… SJEDIMO… Idemo na gablec… SJEDIMO… Ured…. SJEDIMO…. Završavamo s radnim danom, odlazimo u auto, javni prijevoz…SJEDIMO… Odlazimo na pivu/kavu s frendom ….SJEDIMO… Možda odradimo trening … VJEŽBAMO 🙂… Dolazimo doma idemo nešto večerati…SJEDIMO… Upalimo tv….LEŽIMO… Idemo spavati….LEŽIMO….

Lijenosti moja – i onda nam je hrana kriva za debljanje. Je li zaista 100% tako?

I tako u krug. Ljudi, mi smo stvoreni da se krećemo, da hodamo! Svaka čast izuzecima koji voze bicikl do posla, koji izlaze par stanica prije zgrade u kojoj rade kako bi prošetali.

I onda će reći da je prehrana najbitnija? Jok! I onda će reći da se prije moglo jesti sve to… Da, moglo se, ali prehrana je, budimo realni, bila kvalitetnija i čišća, a i mi smo se puno, ali zaista puno više kretali.

6. Individualni pristup i povjerenje

Ne postoje dvije iste osobe. Svatko od nas treba individualan pristup i kod treninga i kod prehrane. Vjerujte u sebe i vjerujte u svog trenera jer on bi vam trebao biti najbolji prijatelj. Ako to ne osjećate, nešto nije u redu.

Ako ste usredotočeni samo na sitne detalje, nikada nećete doći do željenih rezultata. Cjelina je bitna!