Zašto vaša djeca ne bi smjela jesti pomfrit!

Kao svjesni ljudi i kao roditelji, jesmo li spremni mijenjati zdravlje naše djece za pogodnosti koje pruža brza hrana? Jesu li životi naše djece toliko vrijedni da ćemo im, umjesto jela kod kuće, ponuditi obrok u McDonald’su?

Vjerojatno mislite da su natpisi i članci o brzoj (i masnoj) hrani kao nezdravoj hrani previše napuhani i da se odnose samo na one koji je svakodnevno konzumiraju. Ali, ako se toliko o tome priča, zašto onda ne pohvatiti najbitnije konce i donijeti vlastite zaključke na osnovu svega?

Reći ću vam što ja mislim i u što ja vjerujem. To je moja skromna opservacija. Možete reći da je glupa, možete reći da je pametna, ali upamtite da zdravlje vaše djece počiva na odlukama koje VI donesete. Mislim da je pet do dvanaest, ne, dvije minute do dvanaest da obratimo pažnju što naša djeca unose u svoja mlada tijela. Stvari koje oni izaberu i odluke koje mi donesemo za njih su od krucijalne važnosti za njihov rast i razvoj.

Mogao bih napisati tisuće i tisuće rečenica o pilećim krilcima, hamburgerima, tost sendvičima od sira, kebabu, hot dogovima i mnogim drugim „blagodatima“ restorana brze hrane, ali ovaj ću put predmet rasprave staviti na pržene krumpiriće ili popularni pomfrit.

Prženi krumpirići: Pravi problem

Kakav bi to bio dječji meni bez pomfrita? Pomfrit sam po sebi ima dovoljno kalorija, loših masnoća i soli kao i ostale stvari na tanjuru regularnog obroka u McDonald’su, ali se još uvijek smatra ekstra sastojkom, nečim bez čega se ne može. Razmislite o tome. Recimo da nemate vremena, u žurbi ste. Najlakša stvar za pripremiti svom klincu je naliti malo ulja u fritezu, istresti iz vrećice nešto krumpirića, pričekati par minuta i servirati svom djetetu na tanjur prije nego odjurite na posao, a ono na igralište s ostalim mališanima.

Prženi krumpirići su spona između svih vrsta brze hrane. Toliko su se ustalili u ljudskoj navici da smo zaboravili koliko negativno utječu na zdravlje i opseg struka. Naravno, naša djeca za to ne mare sve dok ne bude prekasno. Upravo zbog toga je naš zadatak kao roditelja učiniti sve što je u našoj moći kako bi ih očuvali sigurnima i zdravima.

Uistinu mislim da sve više ljudi uviđa koliko je pomfrit loš, međutim, vladini izvještaji (pogotovo izvještaj američke vlade) sugeriraju da je njegova proizvodnja svake godine veća za 2-3% od prethodne. Iako je zavladalo ludilo za low-carb dijetom (Atkinsonova i Zonska), ovaj pokret je imao jako malo učinka na proizvodnju štapićaste hrane.

Da ljudi jedu manje pomfrita, to bi bila jako dobra vijest za naše zdravlje, dok bi s druge strane značilo hvatanje za glavu proizvođača krumpira. Iako su prženi krumpirići nepotrebno zlo, postalo je jasno da ljudi sve više izbjegavaju krumpir kao povrće zbog onoga što čuju o njegovom srodnom rođaku.

Kao roditeljima, ponekad vam je vrlo teško reći „Ne!“ kada vas dijete zatraži nešto hrskavo. Upravo zbog toga sam iz svojih iskustava i istraživanja sastavio tri razloga zašto svojoj djeci ne smijete davati pomfrit! Nakon što ih pročitate, nadam se da ćete vidjeti zašto je prženi krumpir na zlu glasu kada se radi o dječjem razvoju i rastu.

Tri razloga zašto bojkotirati pržene krumpiriće

Prženi krumpir sadrži loše masnoće

Pržena hrana je sigurno vrlo ukusna, ali loše ili zasićene masnoće su ono što pretvaraju krumpir u tempiranu bombu za srčane bolesti, dijabetes i rak. Nisu sve masnoće loše tako da sve više i više ljudi uviđa da postoje dvije kategorije masnoća, one loše-zasićene i one dobre-nezasićene.

Dok dobre masnoće poput ulja iz povrća, suncokreta i maslina mogu imati zaštitnički utjecaj za naše zdravlje, loše ili zasićene masnoće se direktno vežu za arterijske stijenke i čine još veću štetu. Nezasićene masnoće su sastavni dio margarina, skraćenog povrća i ostalih proizvoda na kojima piše „djelomično hidrogenizirano“.

Istraživanja su pokazala da više od bilo čega podižu razinu „lošeg“ kolesterola ili LDL-a,  a smanjuju „dobar“ kolesterol ili HDL zbog povećanja triglicerida.

Ono što ove masnoće čine našim, ali i dječjim arterijama, sigurno nije dobro. Svojim sitnim česticama napadaju stijenke krvnih žila i malo pomalo sužavaju njihov promjer. Smanjuju protok krvi, a ujedno i dotok hranjivih tvari vitalnim dijelovima tijela. Budući da obraćaju pažnju na stijenke krvnih žila, svojim česticama vrlo lako na pojedinim mjestima mogu stvoriti ugrušak koji kasnije može rezultirati srčanim infarktom ili moždanom kapi!

Pomfrit je sastavljen od loših ugljikohidrata

Niti jedan krumpir u svom prirodnom stanju nije loš po naše zdravlje, međutim, način na koji ga jedemo i vrijeme kada ga jedemo je ono što ga čini vrlo problematičnim. Krumpir je šećer i sastavljen je od jednostavnih ugljikohidrata. Većina konvencionalnog pomfrita se radi iz bijelog krumpira za kojeg je dokazano da se lako konvertira u masnoću.

Kada naše tijelo primi ovako brzo apsorbirajući ugljikohidrat, prisiljeno je iskoristiti ga kao trenutni izvor energije ili pohraniti u masno tkivo. Iz tog razloga, ako ne želite dobiti na težini (onoj masnoj) izbjegavajte bijeli krumpir u doba dana koje nije povezano s teretanom. Vrijeme za bijeli krumpir je ili prije, ili poslije treninga.

Konstantnom konzumacijom brzo apsorbirajućih ugljikohidrata uzburkavamo razine inzulina što je vrlo nepoželjno i vrlo rizično. Naime, stalno podraživanje inzulina može rezultirati staničnom ignoracijom na inzulin čime uvelike povećavamo rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa.

Nažalost, ni djeca nisu iznimka ovog procesa. Neki će mi zasigurno proturječiti tvrdnjom da djeca trebaju veće količine ugljikohidrata tako da i mnogi stručnjaci zagovaraju i forsiraju cjelovite žitarice kao njihov najbolji izvor. Međutim, stvarnost leži u tome što je cjelovite žitarice sve teže i teže pronaći.

U teoriji, povećanje količine cjelovitih žitarica u dječjoj prehrani dobra je sugestija budući da se žitarice teže pretvaraju u energiju, čime omogućuju sporiju i ravnomjerniju opskrbu ugljikohidratima.

Žitarice su neizostavan dio zdrave prehrane, ali morate biti jako oprezni pri njihovom izboru jer su mnoge kompanije pronašle načine kako da nešto tako dobro i zdravo pretvore u nešto vrlo profitabilno i ne toliko zdravo. Bitno je da se prodaje i da što duže može stajati na policama.

Pomfrit uzrokuje karcinom i sadrži transmasne kiseline

Kao što sam već prije spomenuo, pržena hrana je možda ukusna, ali transmasnoće ili transmasne kiseline su ono što pretvaraju krumpir u tempiranu bombu za srčane bolesti, dijabetes i rak. Nisu sve masnoće samo „dobre“ i „loše“. Masnoće imaju još jednu kategoriju, kategoriju „oštećenih“ masnoća koje su vrlo kancerogene!

Prženi krumpirići imaju visoku koncentraciju akrilamida, supstance koja vrlo vjerojatno izaziva neki oblik karcinoma. Iako još uvijek ne postoje konkretne studije koje bi ukazale na povezanost prženih krumpirića s rakom kod djece, najnoviji izvještaji iz dječjih bolnica govore kako je kod djece od dvije do četiri godine starosti sve češća pojava obolijevanje od te zloćudne bolesti.

Iz tog razloga ima smisla držati dječje ruke podalje od prženih krumpirića dok se više toga na sazna. Bolje spriječiti nego liječiti!

Promjene stižu, ali jesu li dovoljne?

Industrija brze hrane počela je mijenjati svoju ponudu u smjeru kojeg oni zovu „zdravstveno-osviještena“ hrana. Mc’Donald’s je 2002. godine objavio kako su započeli s korištenjem novog ulja u fritezama koje bi trebalo biti blagotvornije po zdravlje. Tvrde da će time reducirati transmasne kiseline za čak 48%.

Vauu, oni će smanjiti rizik za 48% kako moje dijete ne bi dobilo srčanu bolest, dijabetes ili rak. To je tako darežljivo od Megića…

Jednako tako sam vrlo uzbuđen kada te iste kompanije potroše na stotine tisuća ili milijune dolara svake godine na reklame i oglase kojima mojoj djeci žele reći da učine korak naprijed prema „manje opasnoj“ hrani. Pa tko su ti ljudi? Imaju li oni svoju djecu? Govore li i njima takve nebuloze?

Nemojte me krivo shvatiti. Ja želim da ove kompanije naprave korak naprijed prema zdravoj prehrani, ali još uvijek ne koračaju dovoljno velikim koracima prema tom cilju!

Činjenica je da su prženi krumpirići dostupni u gotovo pola restorana diljem lijepe naše. U većini njih, prženi krumpirići su i jedino jelo na dječjem meniju.

Ne želim ni spominjati kako su pileća krilca loša ili kako su hamburgeri jedva i napravljeni od pravog mesa. Ostat ću na temi pomfrita zato što sam rekao kako ne bih želio govoriti o drugim masnim i zaslađenim „radostima“ popularne brze hrane.

Također, ne bih želio na široko razglabati o strašno zaslađenim i kofeiniziranim napitcima koja se nude djeci kako bi svaki njihov obrok bio pravi „Happy meal“! Samo jednim takvim obrokom dijete će unijeti dvostruko više kalorija, nego što bi unijelo jednim obrokom kod kuće. Zapamtite taj podatak kada sljedeći put svog klinca „nagradite“ večerom u Megiću.

Budimo na čisto, ne tvrdim da ne biste smjeli jesti krumpire…

Smijete jesti krumpire! Samo ih morate jesti na što zdraviji način.

Ovdje sam napisao tri načina kako svoje krumpire učiniti sočnima i ukusnima bez štetnih posljedica po vaše i po zdravlje vaše djece:

Pecite krumpire

Pečena hrana je mnogo zdravija od pržene. Narežite krumpire na kriške, zapecite ih na maslinovom ulju, dodajte malo kalijeve soli i dobit ćete još uvijek jedan vrlo ukusan obrok. Ako vam još uvijek nešto nedostaje, dodajte malo nemasnog sira ili kiselog vrhnja. Mmmm, predobro!

Jedite više jamsa i slatkog krumpira

Jams i slatki krumpir se razlikuju od standardnog krumpira jer ne povisuju naglo razinu krvnog šećera, a osiguravaju mnogo vlakana i mikronutrijenata. Stoga, sljedeći put kad se odlučite napraviti pomfrit, neka to bude od jamsa ili slatkog krumpira na maslinovom ulju. Profitirat ćete vlaknima i vitaminima.

Jedite manje

Manje porcije su sjajan način kako uživati u ugljikohidratima kod svakog obroka. Kako konzumenti postaju sve svjesniji svog zdravlja, sve se više boje krumpira, ali ono što bi trebali napraviti je smanjiti njegovu količinu. Samo morate držati količinu ugljikohidrata pod kontrolom. Neka to bude veličina vaša četiri prsta na tanjuru.

Za roditelje koji ne žele da njihova djeca jedu pržene krumpire, postoji mnogo drugih načina na koje ih možete jesti. Budite kreativni.

Edukacija djece je vrlo bitna (iako ne žele slušati)

Djeca uvijek žele znati „zašto“. Kao roditelj uvijek morate imati spreman odgovor na to stoga je vrlo bitno na pravi način objasniti im zašto ne jesti pomfrit kada ga svi drugi jedu. Djeca vrlo brzo uče i upijaju kao spužve ako imaju nekoga za primjer. Vaša je zadaća biti njihov uzor i zato zapamtite, što god vi radite, to će i vaša djeca pokušati učiniti.

Iako je ponekad teško biti uzoran sportaš, supružnik, prijatelj ili otac, ostanite snažni, zauzmite se za svoje stavove i učinite svoj, ali i život vaše djece što kvalitetnijim! Bit će vam zahvalni na tome.

Autor: Dave DePew