Zašto se debljamo?

Zalihe masti nastaju kada unesete više kalorija nego što ih potrošite. Ljudi jednostavno nisu sposobni procijeniti koliko dnevno unose hrane i koliko se bave aktivnostima. Mnogo drugih stvari utječe na ravnotežu energije poput visoke razine kortizola (hormona koji prouzrokuje stres) koji usporava metabolizam i pojačava skladištenje masnih zaliha. Ipak, možete smanjiti razinu kortizola tako da se manje izlažete stresnim situacijama te si svakodnevno organizirate raspored. Pored toga, na vama je jedino da pazite na unos kalorija. Kada jedete masti, njihov unos neće imati stimulativan utjecaj na njihovu oksidaciju kao što se događa s proteinima i ugljikohidratima. Unošenje masti nema nikakav značajan utjecaj na sagorijevanje drugih hranjivih tvari.

Ugljikohidrati se pretvaraju u masti jedino kad se prejedete njima, što znači da unesete ogromne količine tijekom dana. Koja će se količina ugljikohidrata pretvoriti u masti ovisi o količini vaše mišićne mase. Kada napunite zalihe ugljikohidrata i unesete više kalorija nego što ih potrošite, sav višak ugljikohidrata pretvara se u masti, što je češći slučaj kod osobama s povišenim inzulinom koje imaju više razvijenu lipogenezu. Takve osobe su više sklone debljanju od ostalih. Lipogeneza je proces proizvodnje masti, a suprotan učinak, tj. razgradnja masti je lipoliza.

Kada pojedete previše ugljikohidrata, tada vaš organizam taloži više masti. To se događa jer višak ugljikohidrata sprečava oksidaciju masti, tj. njihovo sagorijevanje. Kada ste unijeli višak ugljikohidrata sve masti koje unesete talože se u vašem tijelu kao masne stanice.

Ista stvar se događa i kod bjelančevina. Kada unesete višak proteina oni se ne pretvaraju u masti, ali uzrokuju sagorijevanje manje ugljikohidrata i masti te tako automatski nastaju veće zalihe ugljikohidrata i masti. Iz toga proizlazi da nas previše bjelančevina može na indirektan način učiniti masnijima. Konzumirane bjelančevine najviše sagore zato jer daju najviše topline. Znači, mala je vjerojatnost da ćete se udebljati od viška bjelančevina kao što je to slučaj kod ugljikohidrata, ali ipak postoji mogućnost za to.

Pitate li se zašto ne biste kompletno izbacili masti iz svoje prehrane? Ako mislite da ćete nekonzumiranjem masti )nego samo ugljikohidrata i proteina) moći smršaviti, varate se. Tijelo usred nepotrebnog viška ugljikohidrata i proteina uzrokuje lipogenezu, tj. stvaranje masnih zaliha i tako postajete masniji. Ako ne unosite dovoljno masti, tijelo počinje pretvarati ugljikohidrate u masti, a rjeđe to radi i s bjelančevinama. Jednostavno: nemojte previše jesti jer ćete se udebljati.

Autor: Dejan Krajči