Omega-3 i već bolje kopčaš

Dovoljan unos omega-3 masnih kiselina nije samo bitan za rast i razvoj fetusa i djece. One imaju bitnu ulogu u procesu učenja i pamćenja tijekom cijelog životnog vijeka.

Jedna od najdosljednijih zdravstvenih preporuka današnjice odnosi se na povećani unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenoične kiseline (EPA) i dokosaheksaenoične kiseline (DHA). Razlog tako čvrstog stava leži u dokazanom blagotvornom učinku omega-3 masnih kiselina na prevenciju nastanka i sprečavanje progresije raznih bolesnih stanja poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i depresije. No, to je tek manji dio priče o važnosti omega- 3 masnih kiselina. Naime, ove masne kiseline (poglavito DHA) imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju mozga i neurološkog sustava.

Uvod u omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline su dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline koje su neophodne za rast i razvoj čovjeka. Ljudski ih organizam nije u mogućnosti sam sintetizirati, stoga je nužan njihov unos hranom.

Osnovna omega-3 masna kiselina jest ALA koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle, zdrave populacije malen dio ALA se u stvarnosti metabolizira u EPA i DHA (oko 10 %) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma.

Zbog toga je potrebe na ovim masnim kiselinama poželjno namiriti hranom. Riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA. Namirnice biljnog porijekla bogate omega-3 masnim kiselinama uključuju lanene sjemenke i njihovo ulje, orahe te ulje soje i repice. Međutim, omega-3 masna kiselina sadržana u njima je ALA zbog čega ove namirnice nerijetko ne osiguravaju dovoljne količine DHA za optimalan razvoj i funkcioniranje mozga.

Veza s mozgom

Od svih organa u ljudskom tijelu, mozak sadrži najviše masti. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline. Ključne masne kiseline za rast i razvoj mozga su arahidonska kiselina (AA) i osobito DHA. Naime, DHA je dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka. Osim što ima važnu ulogu u izgradnji sinaptičkih komunikacijskih centara u mozgu, DHA povećava razinu i dva važna neurotransmitera: serotonina zaslužnog za dobro raspoloženje te acetilkolina bitnog za proces pamćenja.

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, no ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa esencijalnih masnih kiselina i DHA i mentalnog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja djeteta predškolske dobi. S obzirom da se deficit esencijalnih masnih kiselina i DHA povezuje s nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) te disleksije i dispraksije, smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je ova omega-3 masna kiselina neophodna za optimalno funkcionalno sazrijevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Dovoljan unos DHA ima bitnu ulogu u procesu učenja i pamćenja tijekom cijelog životnog vijeka, no to posebno dobiva na važnosti u doba školovanja kada se djeca susreću s mnoštvom novih informacija koje trebaju usvojiti. Uzevši u obzir znanstvene studije koje su utvrdile da djeca školske dobi koja unose dovoljno omega-3 masnih kiselina, osobito DHA, postižu bolje akademske rezultate u usporedbi sa onima čiji unos nije dovoljan, postaje jasno koliko je važno organizmu osigurati ove masne kiseline.

Za mamu i bebu

Ako se vratimo korak unazad, logika nalaže da je adekvatan unos DHA ključan i za zdravo odvijanje trudnoće. Naime, pokazalo se da struktura mozga fetusa ovisi o majčinoj prehrani tijekom trudnoće što znači da je adekvatan unos omega-3 masnih kiselina od ključne važnosti, ne samo za zdravlje buduće majke već i za mentalni razvoj djeteta. U prilog tome govori i studija objavljena u časopisu Epidemiology u kojoj su znanstvenici proveli istraživanje kojim su nastojali utvrditi vezu između majčinog unosa ribe tijekom trudnoće te ranog razvoja govora i komunikacijskih vještina kod 7421 djeteta rođenog u Britaniji između 1991 i 1992. godine. Rezultati su pokazali da se unos ribe majke tijekom trudnoće i djeteta postnatalno, može povezati s boljim rezultatima u razvoju djece. Također, druga je studija pokazala da djeca čije su majke unosile dovoljne količine esencijalnih masnih kiselina i DHA pokazuju bolje mentalne i psihomotorne sposobnosti te je koordinacija očiju i ruku u dobi od 4 godine bolja u usporedbi s majkama čiji unos nije bio dovoljan.

I dojilje trebaju pripaziti na adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, budući da majčino mlijeko sadrži DHA, a utvrđena je direktna veza između DHA u majčinom mlijeku i neurološkog razvoja dojenčeta. Jasno je da nutritivna kvaliteta majčinog mlijeka, a posljedično i sadržaj DHA, ovisi o nutritivnom statusu dojilje.

Uzevši sve u obzir, zdravstvene institucije oformile su preporuke prema kojima trudnice i dojilje trebaju unositi minimalno 2.6 g omega-3 masnih kiselina i 100-300 mg DHA dnevno da zadovolje potrebe fetusa odnosno dojenčeta.

Učinak na odraslu i stariju populaciju

U časopisu Neurology 2004. godine objavljena je studija koja je ukazala važnu ulogu omega-3 masnih kiselina u održavanju adekvatne funkcije mozga odrasle populacije. U studiji je sudjelovalo 1613 osoba u dobi između 45 i 70 godina. Prehrambene navike ispitanika analizirane su putem upitnika prehrane koji su ispitanici sami ispunjavali, a pet godina praćene su i njihove kognitivne sposobnosti – pamćenje, psihomotorika, kognitivna fleksibilnost i ukupna kognitivna funkcija. Nakon što su u obzir uzeti čimbenici rizika poput dobi, edukacije, pušenja, konzumacije alkohola i unosa energije, rezultati su pokazali da je kod odrasle populacije unos omega-3 masnih kiselina obrnuto proporcionalan riziku od slabljenja kognitivnih funkcija, dok je unos zasićenih masnih kiselina proporcionalan navedenom riziku

Za starije

Viša razina omega-3 masnih kiselina dovedena je u vezu sa smanjenjem rizika od slabljenja kognitivnih funkcija, posebice kod osoba sa hipertenzijom i dislipidemijom.
Slične rezultate podastrijela je i studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition. U studiji je sudjelovala 2251 osoba u dobi između 50 i 65 godina. Ispitanicima je analiziran lipidni profil te su provođena neuropsihološka testiranja. Viša razina omega-3 masnih kiselina dovedena je u vezu sa smanjenjem rizika od slabljenja kognitivnih funkcija, posebice kod osoba sa hipertenzijom i dislipidemijom.

Starenjem se smanjuje koncentracija esencijalnih masnih kiselina u tkivu, kao i sposobnost konverzije ALA u DHA. Budući da brojne studije pokazuju da povećane razine DHA u mozgu umanjuju smanjenje kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem te rizik od Alzheimerove bolesti, može se zaključiti da je optimalni unos omega-3 masnih kiselina nužan za očuvanje kognitivnih funkcija i sposobnosti pamćenja te da može odgoditi nastanak neurodegenerativnih bolesti.

Za očekivati je da budućnost donosi još niz studija o pozitivnoj vezi između omega-3 masnih kiselina i funkcija mozga. Vjerojatno nas očekuju i mnoga nova saznanja o blagotvornosti ovih svestranih masnih kiselina. Do tada, bez obzira na svoju životnu dob, za britak i agilni um, osigurajte svom organizmu dovoljno omega-3 masnih kiselina.