Manifesto žitarica | Prehrana | Bodybuilding | Fitness

Sada želimo govoriti o temi, koja je izazvala najveću diskusiju: o žitaricama. Whole30 program nema u sebi nikakve žitarice; nema kruha, pahuljica, tijesta, riže čak ni «lažnih žitarica» kao što je quinoa, ali čak ni alternative bez glutelina. Reći ćemo sada i zašto! Napominjemo kako nam je jasno da ove informacije vjerojatno proturječe svemu što si ikada mogao čuti od roditelja, liječnika, osobnih trenera, službenih državnih institucija i TV reklama, ali se nećemo ispričavati zbog toga. Oni, koji su do sada prodavali glupost «s žitaricama do zdravlja«, griješe.

Zbog čega mi ne jedemo žitarice

Žitarice izazivaju upalne reakcije u crijevima. Lektini su posebni proteini koje sadrže brojne biljke i jela, ali se mogu naći u velikoj koncentraciji (pogotovo u žitu), u mahunarkama (pogotovo u soji), u krumpiru, paprici, rajčici, patlidžau i u mliječnim proizvodima. Najpoznatiji lektin je glutelin, ali ima mnogo vrsta koje možemo pronaći u lažnim žitaricama kao što je quinoa. Lektini imaju mnogo bioloških funkcija kod životinja, ali jela koja ih sadrže u velikoj koncentraciji, čak su i u opreznoj količini štetni.

Lektini su proteini koji se ne razgrađuju lako i otporni su na želučanu kiselinu i probavne enzime. Zbog toga neoštećeno prolaze duž probavnog trakta i oštećuju crijeva. Lektini unište stanice crijevne flore i nastaju «mikroperforacije» tj. sitne rupice. Ove rupe omogućuju da cijeli, ili skoro nedirnuti proteini, bakterije i ostale strane tvari dospiju u krvotok, gdje im nije mjesto! Čim ih imunosustav otkrije, kreće u napad. To je tzv. autoimuna reakcija koja može nastati u obliku bezbroj pojava i nije ograničena samo na crijeva.

Žitarice povećavaju razinu inzulina

Negativne posljedice u određenoj mjeri dodirnu skoro svakoga tko jede žitarice! Žitarice sadrže nezamislivu količinu ugljikohidrata unutar male zapremine. Pošto je većina žitarica jako prerađena (da, čak i integralne), jako brzo se pretvore u krvni šećer u tijelu. Kada se velika količina ugljikohidrata brzo razgrađujući uzrokuje veliko povećanje razine krvnog šećera i na to reagirajući tijelo proizvede veliku količinu inzulina, kako bi potisnuo razinu krvnog šećera.

Kada je previše krvnog šećera u sustavu, tada brzo nestaju mjesta gdje bi ga organizam mogao spremiti kao korisnu energiju i tako višak postaje tjelesna mast. Pored toga prisutnost mnogo inzulina organizam ogluši na hormonalne poruke. Ubuduće zbog toga biti će potrebna proizvodnja, lučenje još više inzulina. Posljedica toga će biti da tijelo neće moći dobro osloboditi već uskladištenu energiju u stanicama. To je vrlo loše stanje! Ako zbog mnogo unesenih ugljikohidrata ovaj proces ne stane, tada će se povećati razina inzulina, skladišta masti će dalje rasti i tijelo će biti nesposobno pratiti vlastita uputstva.

Žitarice tijelo čine kiselim

Neto kiseli učinak ishrane uzrokuje gubitak mineralnih tvari iz kostiju, kao i globalno upalno stanje. Žitarice su skupina hranjivih tvari koja djeluje najkiselije (ovdje ne govorimo o želučanoj kiselini) Zamjena žitarica sa puno povrća i voća pomaže vratiti tijelo u odgovarajuću ravnotežu kiselosti i razinu kalcija. Prema jednom istraživanju Tuft fakulteta, lužnatija prehrana pomaže u sačuvanju mišićne mase. Mi volimo mišiće!

Žitarice su prazne kalorije

Sve žitarice, kao što su zobene pahuljice, tijesto, kruh imaju zajedničke dvije stvari: nakrcane su kalorijama, ali što se tiče hranjive vrijednosti - slabe su. Jedan mali obrok žitarica daje puno kalorija, skoro sve od ugljikohidrata. Ova količina kalorija međutim u sramotnoj mjeri osigurava vitamine, mineralne tvari i fito-hranjive tvari. Usporedi profil kalorija, ugljikohidrata i vitamina dva velika komada integralnog kruha (100g) s jednom šalicom pirjanih brokula (184g, skoro dva puta veća masa!)

Ne kažemo da nema ništa dobrog u žitaricama, jer u izvjesnoj mjeri sadrže vitamine i mineralne tvari, ali njihova pozitivna obilježja zaostaju za zdravstvenim negativnim učinkom.

Bit je kako NEMA NIČEG u žitaricama što ne bi mogli unijeti iz boljih izvora bez negativnih posljedica (uz pomoć povrća, voća, i sjemenki)!

Pitanja i odgovori

Ali ja sam tanak, ne trebaju li mi kalorijama bogata jela?

Ako ti je to cilj, moraš odabrati jela koja su bogata kalorijama, ali istovremeno sadrže i mnogo drugih vrijednih hranjivih tvari, kao što je slatki krumpir, avokado, itd.

Koliko voća možemo jesti?

To ovisi od ugljikohidratne osjetljivosti osobe. Većina klijenata bolje rezultate postiže sa više povrća, nego s voćem. Igraj se s omjerima i iskusi, kada postižeš bolje rezultate, kada se osjećaš bolje, ili kada izgledaš bolje!

Ako jedem više masti, neću biti u opasnosti?

Odlično pitanje u temi masti, kolesterol, moždani udar, bolesti srca i krvožilnog sustava! Kratak odgovor glasi NE.

Izvor: Muscle Sport