Sociologija emocija - 2. dio: Moć
Slučajni odabir
Moć i status
Teorije moći i statusa promatraju povezanost emocija s pozicijom moći i statusa, pri čemu je interes stavljen na otkrivanje posljedica koje percepcija moći ima na međuljudske odnose. Moć se promatra kroz autoritet u odnosima, a status kroz poštovanje u odnosima. Smatra se da osobe na višoj poziciji moći i statusa iskušavaju zadovoljstvo te pozitivne emocije kao što su pouzdanje, zadovoljstvo. Osobe na nižim pozicijama iskušavaju manjak samopouzdanja i negativne emocije kao što su strah, krivnja, depresija, ljutnja. Ako čovjek sam sebi pripisuje dogovornost za smanjenje statusa i moći onda osjeća sram i krivnju, a ako ju pripisuje drugima onda prema njima osjeća ljutnju i agresiju.
U tom smislu može se zaključiti da društvena hijerarhija određuje pozitivne ili negativne emocije, s time da se različite karakteristike kao što su dob, rod, etnicitet, profesija, obrazovanje itd. različito vrednuju u široj kulturi. Recimo, kad grupa nižeg statusa pripisuje uzroke svog nižeg statusa vanjskim faktorima ili nekoj drugoj grupi, ona iskušava ljutnju i mržnju prema drugima, dok se prema svojoj grupi razvija solidarnost. Primjeri takvog ponašanja mogu se primijetiti u navijačkim agresijama, nacionalno-etničkim sukobima, poslovnim strategijama, regionalnim politikama, ratovima. Osim toga, neravnomjerna rasprostranjenost materijalnih resursa određuje mržnju onih koji nemaju resurse. Strah se pojavljuje kod onih koji primjećuju manjak svoje moći ako sebe smatraju za to odgovornima, a mržnja ako druge za to smatraju odgovornima. Zaključno se može reći da percepcija nejednake raspodjele moći, statusa i resursa kod individua i grupa utječe na pobuđenje određenih emocija, od straha i mržnje do radosti i pouzdanja.
Korana Simonović, sociologinja
Komentari
Molimo vas da ne komentirate niti postavljate pitanja nevezana uz članak.Ukoliko želite raspravljat o ovoj temi posjetite forum.
Mapa stranica
Site info
RSS
