Seks i posao | Psiho Socio | Bodybuilding | Fitness

Istraživanja pokazuju da su i muškarci i žene (iako u većem postotku) izloženi seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju na poslu koje podrazumijeva neželjene komentare, seksualne ponude, ucjene, neprimjerene dodire, neukusne šale. Isto tako postoje i stereotipi o ženskoj seksualnosti: tako se izazovno oblače na posao, skroz utegnuto, a onda se prave fine; zašto podivljaju kad im se predloži seks, ako se uvijek smiju dok im se netko nabacuje; nose minicu tako da svi muškarci polude za njima a kad treba preći na stvar onda se čude; one izazivaju sa svojim seksualnim atributima i njima se koriste tako da kontroliraju muškarce; zašto su uvijek srdačne i nasmijane dok pričaju s nadređenim ako im se on ne sviđa kao muškarac.

S druge strane evidentni su stereotipi o muškarcima, koji također oblikuju komunikacijske kodove u firmama: muškarci su uvijek spremni na seks; što muškarac ima više novaca ili što je na većoj poziciji to je muževniji; muškarci su uvijek racionalni a nikad emocionalni; oni ne znaju za osjećaje već samo za seks; moćan muškarac je pravi muškarac; muškarac treba biti dominantan i agresivan a nikad osjetljiv; muškarci su inteligentniji i brže procesiraju informacije od žena; muškarci su uglavnom poligamni; što više je imao žena to je veći frajer. 

Izgleda da postoji šum u komunikacijskom kanalu između muškaraca i žena koji je dobrim djelom uzrokovan stereotipima i predrasudama o suprotnom spolu, kao i seksualnim željama te neobuzdanim strastima. Primjerice ako se hiperfeminizirana žena jako izazovno oblači, smješka i srdačno ponaša sa muškarcima to nužno ne znači da je ona željna seksa sa svim muškim zaposlenicima u firmi. To može jednostavno značiti da je odgojena da izgleda lijepo i poželjno, ili da je socijalizirana u suvremene vrijednosti pa želi biti zapažena i potvrđivana. Osim toga možda želi samo pažnju ili potvrdu. S druge strane ako uzmemo u obzir da žena još uvijek nema ravnopravan položaj niti moć kao muškarac jasno je da se koristi sa svim mogućim sredstvima da bi si osigurala status. To je oblik njene privatne stabilne strategije za opstanak u uvjetima legitimne podređenosti.

Naime žena koja je shvatila da ne može puno napraviti u poslovnom smislu ako se ne veže za što moćnijeg i uspješnijeg muškarca, neće se oslanjati na svoje vlastite vještine i sposobnosti, već samo na uspostavljanje povezanosti sa muškarcem. Takva povezanost, bilo da je intimna, seksualna ili prijateljska, omogućava joj više prostora i djelovanja u poslovnom svijetu ali istovremeno potiče i suparničke odnose ostalih žena koje bi htjele isti prostor. Svakako da u tom smislu, zbog žena, postoje i suparnički odnosi među muškarcima, nošeni nagonom lova.

Isto tako postoje i razne homoseksualne poslovne priče ali o njima se u dominantnim medijima ne diskutira iako imaju isti emocionalno-seksualni intenzitet, iz čega je očito da se po ne znam koji put radi o diskriminaciji homoseksualno orijentiranih zaposlenika. Ipak s obzirom na sve navedene tendencije odnosi na poslu bi se trebali temeljiti na međusobnom uvažavanju, razumijevanju, empatiji, toleranciji te samo-razumijevanju i samo-edukaciji sa ciljem unapređenja kvalitete života na svim razinama. Zašto ne?

Chandra Qeen, sociologinja

Više o temi vidjeti u:
HITE, Shere, Seks i posao: žene i muškarci u poslovnom okruženju.
Zagreb: Algoritam, 2004.