Psiho Socio
Zadovoljstvo
Razmatrajući zadovoljstvo i nezadovoljstvo ljudi F. Herzberg smatra da se ta dva osjećaja ne moraju uvijek suprotstavljati jedan drugome. To znači da ono što nije zadovoljavajuće ne mora uvijek voditi ka nezadovoljstvu. Naime, radi se o dvije kategorije potreba, prve se odnose...
Potrebe
U koncepciji ove teorije motivacije nalaze se tri kategorije potreba, kao tri vodeća životna cilja koja okvirno određuju životne orijentacije čovjeka i njegovo ponašanje:
egzistencijalne potrebe, potrebe za povezanosti s ljudima, potrebe osobnog rasta...
Motivacija postignuća
Gledano s pozicije teorije postignuća, ljudsko ponašanje objašnjava se željom za uspjehom u nekoj aktivnosti ili sferi života. Potrebe i motivi usvojeni su odgojem i učenjem, u osnovi su im emocionalna stanja, a ne biološka uvjetovanost. Pa tako težnja za zadovoljstvom nakon uspjeha djeluje....
Motivacija
Motivacija je zajednički pojam za sve faktore koji iniciraju, usmjeravaju, održavaju ili organiziraju aktivnost osobe. Ona se odnosi na ponašanje usmjereno prema cilju, odnosno na sve oblike svrhovitog i voljnog ponašanja. Glavni cilj svake teorije motivacije je da objasni izbore koje ljudi čine....
Sociologija emocija - 7. dio: Evolucija
Evolucijski pristup razmatra emocije kao biološke adaptacije na okolinu koje su čovjeku omogućavale evolucijsku prednost. Primjerice njihov utjecaj je značajan za udruživanje, pronalaženje partnera, odgajanje potomaka i izbjegavanje opasnosti. Emocije se definiraju kao reakcija na događaje koji...
Sociologija emocija - 6. dio: Razmjena
Teorije razmjene promatraju odnose emocija s razmjenom nagrada i koristi te izbjegavanjem štete i kazne u međuljudskim odnosima. Pretpostavlja se da ljude na određeno ponašanje motivira razmjena nagrada i koristi te izbjegavanje štete i kazne. Ljudi izbjegavaju štetu i ulažu investicije da bi...
Sociologija emocija - 5. dio: Kultura
Kulturalni pristup naglašava utjecaj kulturalnih vrijednosti i normi na emocionalno iskustvo i emocionalne predodžbe koje određuju daljnje emocionalno ponašanje u međuljudskom odnosima. Primjerice mediji, filmovi, reklame sugeriraju kulturalne emocionalne kodove koji se pounutruju u osobama te tako...
Sociologija emocija - 4. dio: Glumatanje
Dramaturški pristup primarno je usmjeren na promatranje strategijskog ponašanja koje osoba koristi da bi se uskladila s kulturalnim pravilima o emocionalnom izražavanju. Predstavljanje idealne slike o sebi, te upravljanje impresijama u smislu namjernog izvođenja uloge i glume za društvenu...
Sociologija emocija - 3. dio: Ja i identitet
Pristup simboličkog interakcionizma istražuje društvena značenja koja predstavljaju okvir za regulaciju emocionalnog ponašanja u komunikaciji. Pretpostavlja se da su ja i identitet kontekstualno ovisni te da je ponašanje čovjeka orijentirano prema cilju da potvrdi svoj ja kod ostalih. Čovjek traži potvrdu od drugih....
Sociologija emocija - 2. dio: Moć
Teorije moći i statusa promatraju povezanost emocija s pozicijom moći i statusa, pri čemu je interes stavljen na otkrivanje posljedica koje percepcija moći ima na međuljudske odnose. Moć se promatra kroz autoritet u odnosima, a status kroz poštovanje u odnosima. Smatra se da osobe na višoj poziciji moći i statusa iskušavaju...
Sociologija emocija - 1. dio: Rituali
U zadnjih tridesetak godina unutar sociologije razvio se mladi teorijski interes – sociologija emocija, koji razmatra utjecaj društva te društvenih odnosa na emocije i obratno.
Osnovna pretpostavka je da postoji neraskidiva povezanost između društva, emocija te načina čovjekovog djelovanja i ponašanja. Dakle, teži se razumijevanju i objašnjenu...
Um, tijelo i emocije
Suvremena zapadna slika svijeta kojom smo svi manje-više zaraženi temelji se na novovjekovno-mehanicističkoj pretpostavci o dualizmu tijela i uma. Pri tome je um kao mišljenje, logika i analitičnost podignut na razinu više vrijednosti, dok je tijelo stavljeno na raznu manje vrijednosti. Um se veže uz koncepte kulture, civilizacije i tehnike...
Mapa stranica
Site info
RSS
