Je li moguće bildati bez mesa? | Pitanja i odgovori | Bodybuilding | Fitness

Piše: Scooby Werkstatt

Vegetarijanstvo

Je li moguće bildati bez  mesa? Bez ribe, piletine, crvenog mesa, koliko je zapravo moguće izgraditi mišiće ili ih jednostavno održati? Vrlo pametna pitanja moram priznati, međutim malo je istraživanja koja nam mogu dati odgovore budući da je većina studija na vegetarijancima bazirana na pasivnim, odraslim osobama. Nedavno sam čitao o povezanosti prehrane, raka i srčanih bolesti i došao do zaključka da je „zelena“ prehrana definitvno mnogo zdravija po tom pitanju. Ako ste zainteresirani pročitajte knjigu „The China Study“. Pitanje glasi, jeste li spremni spustiti bodybuilding standarde i postati vegetarijanac?

Osobno sam na vegetarijanskoj prehrani od trećeg mjeseca 2006. godine i nisam primjetio smanjenje mišićne mase zbog eliminacije crvenog mesa, piletine i ribe iz svoje prehrane. Kada jedem u restoranu, a to je otprilike dva puta tjedno, dozvolim si manju, skoro neznatnu, količinu mesa kako bih tijelo opskrbio i proteinima animalnog porijekla. Uvjerio sam samog sebe da eliminacija crvenog mesa, piletine i ribe iz prehrane neće ograničiti moj bodybuilding napredak. Ali, prije nego nastavite s čitanjem teksta, samo želim reći da niti jedna znanstvena studija nije ovo potvrdila no nadam se da će budućnost to promijeniti. Isto tako želim naglasiti da nisam u potpunosti vegan, i dalje unosim oko 180 grama proteina dnevno iz wheya i ostalih nemesnatih izvora.

Pravo je pitanje, može li bodybuilder graditi mišiće na veganskoj prehrani poput one sa sirovom hranom ili McDougall dijetom? Biti vegan bodybuilder je mnogo, mnogo teže nego biti bodybuilder vegetarijanac. Bacite pogled na neke od  slika vegana bodybuildera i usporedite ih s natural bodybuilderima (mesojedima) ili bodybuilderima vegetarijancima. Iz onoga što sam ja vidio, veganima je mnogo teže nabaciti mišićnu masu.

Uistinu bih želio da se napravi istraživanje na nekoliko stotina muških bodybuildera s istim tjelesnim tipom u dobi od 21-25 godina kojima će se osigurati stručnjaci (nutricionisti) i vrhunski treneri ali s određenim uvjetima:

• Da se prvoj grupi od 100 bodybuildera osigura 4 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno iz crvenog mesa/ribe i piletine.
• Da se drugoj grupi od 100 bodybuildera osigura 4 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno iz wheya.
• Da se trećoj grupi od 100 bodybuildera osigura 4 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno iz biljnih izvora (soja, mahune, žitarice)

Da bi istraživanje bilo značajno, trebalo bi trajati najmanje 2 godine. I da imate 300 bodybuildera, bilo bi lijepo imati još tri ekvivalentne grupe naspram prve tri u kojima bi smanjili unos proteina prema RDA.

Neizbježno je pitanje, „Kako osigurati dovoljno proteina iz veganske prehrane?“. Ali prije svega, prvo je pitanje koliko proteina je „dovoljno“ za bodybuildera? Nemam pojma! Bodybuilding magazini traže da dnevni unos bude najmanje 2-4 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Pobornici  „sirove prehrane“ će vam reći kako je dovoljna i ona količina iz voća, povrća i pola šalice oraščića. Ako je itko čuo za studije koje su se posvetile ovoj temi, molim vas da me obavijestite! Kao i obično, istina se skriva negdje između dva ekstrema. U svakom slučaju, kako ćete dobiti proteine iz veganske prehrane? Soja je zasigurno krcata proteinima ali nije bez kontroverza. Mahune su sjajan izvor, ja jedem mnogo mahuna. Mnoge su žitarice pune proteina, samo morate provjeriti njihov sastav aminokiselina. Pravi izazov za bodybuildera vegana je doći do dovoljno proteina kako bi izgradili mišićnu masu, a da se pritom ne udebljaju jer je proteinska gustoća žitarica i mahunarki mnogo manja u usporedbi s mesom. Vegani će zato mnogo češće izvoditi kardio treninge od njihovih kolega mesojeda.

Rižu koristi mnogo svjetske populacije, mora biti nešto i u njoj. Još jedna zanimljiva žitarica koju sam počeo jesti je kvinoja. Proteinska kvaliteta i kvantiteta kvinojinog sjemena je vrlo često superiornija ostalim, mnogo poznatijim cjelovitim žitaricama. Kvinoja posjeduje mnogo više lizina nego pšenica, a sastav aminokiselina u kvinojinom sjemenu se smatra vrlo dobro izbalansiranim za ljudsku i životinjsku ishranu, slično kazeinu. Dolje u tablici ćete naći sastav aminokiselina kvinoje u usporedbi sa sojom, pšenicom i nemasnim mlijekom koju je napravila Organizacija za hranu i agrikulturu (FAO) od strane Ujedinjenih Naroda.

Izvor: scoobysworkshop.com